Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su u listopadu bile više 3,8% u odnosu na isti mjesec 2020. Najviša je to stopa godišnje inflacije od veljače 2013. Osim niske baze, posljedica je to prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito u području usluga, ističu analitičari RBA.
Viša inflacija do kraja godine
U odnosu na rujan, listopad je donio jedan postotni bod veću inflaciju, više od polovice rasta povukle su cijene odjeće i obuće, očito nova roba koja je u odnosu na rujanske cijene bila skuplja 10%. Prošli mjesec poskupjela je i hrana, i to riba 2%, kruh 1,5%, slično kao i ulja, masti, šećer, čokolada... Prema statistici, jedino je voće i povrće bilo jeftinije nego u rujnu.
Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena zabilježen je u prijevozu, oko 12 posto. Hrana je u godini dana poskupjela 3,8 posto, s tim što ulja i masti imaju godišnji porast cijena od 20%, a mlijeko, sir i jaja te kruh i žitarice nešto iznad 5%. Gotovo 6% više su cijene alkohola i duhana.
– Inflacija bi i do kraja godine trebala ostati na povišenim razinama uz nastavak pojačanih inflatornih pritisaka na cijenu hrane što će biti ključan generator rasta potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju – komentirala je Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA.
Snažna inflacija dominirala je i na marginama skupa Hrvatskih izvoznika, gdje je ministar financija Zdravko Marić kazao da s obzirom na okolnosti rast cijena ne treba čuditi, a dobro je što, kaže, ukupna stopa inflacije u Hrvatskoj i dalje ne odskače od prosjeka EU. Marić je cijene energije i prehrambenih artikala spomenuo kao generatore inflacije.
Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić smatra kako je percepcija građana da je inflacija trenutačno puno viša od one koju pokazuje službena statistika jer je ona koncentrirana u relativno malom broju proizvoda, najčešće onima koji se najviše kupuju, poput prehrambenih proizvoda. Dodao je da cijene određenih sirovina na svjetskim tržištima već padaju, primjerice aluminija i željezne rude. No prvi čovjek izvoznika Darinko Bago podsjetio je da je u prvih osam mjeseci 2021. obujam industrijske proizvodnje na godišnjoj razini porastao blizu 8%, a promet, u financijskom smislu, za 17,4%.
– Razlika između obujma i prometa govori o povećanju cijena koje su se dogodile – prenosi Hina riječi Darinka Bage.
– Ne zaustavi li te potencijalne inflacijske trendove, Hrvatska može očekivati i uvoznu inflaciju, a bojim se da ona može biti vrlo neugodna jer imamo puno više ‘dubioza’ nego druga gospodarstva, posebno ona razvijena unutar EU – upozorio je Bago.
Marić tvrdi da će investicije i izvoz sljedećih godina biti pokretači rasta. Izvoz je u dosadašnjem dijelu godine porastao za četvrtinu, a uvoz za 20%.
Bago je istaknuo kako je izvoznicima vrlo važno da ih se prepozna kao potencijalne proizvođače onih proizvoda koji su nestali zbog kidanja opskrbnih lanaca.
– To je zapravo prekretnica: hoćemo li dugoročno ostati vezani kao ozbiljni dobavljači ili smo poslužili svrsi samo privremeno, kao neka vrsta gašenja požara – kaže Bago.
Povezati dobavljače i kupce
Izvoznici su tražili od ministra Marića da u planovima za iduće godine Vlada stavi jači naglasak na digitalnu transformaciju, kako bi Hrvatska postala “digitalno prepoznatljiva”. Mnoge zemlje, poput Njemačke, Italije i Francuske, funkcioniraju po modelu platformi kojima povezuju dobavljače i kupce, pa bi i hrvatskim izvoznicima bilo iznimno važno da ondje budu uvršteni, a Bago misli da bi se hrvatska Vlada trebala posavjetovati sa spomenutim zemljama kako bi se slične platforme pojavile i kod nas.
Ministar financija poručio je izvoznicima da Vlada drži pod kontrolom javne financije, te da će ove i sljedećih godina doći do smanjenja javnog duga. No i Marić je smatrao potrebnim kazati da se poremećaji u globalnoj opskrbi robom mogu nadomjestiti tako da se jača domaća proizvodnja. Mariću, primjerice, smeta što se o samodostatnosti u pogledu hrane govorilo kratko nakon izbijanja pandemije, pa se tu temu stavilo sa strane, iako je jako važna.
VIDEO: Od utorka, 16. studenog su obvezne COVID potvrde: Tko ih mora imati, a tko ne, gdje vam sve trebaju...
