Ne treba se nadati oporavku u idućoj godini, a zapravo ni u godinama nakon nje, ako država ne konsolidira svoje financije i na taj način smanji kamate na kredite i pesimizam koji vlada u društvu.
Zaključak je to koji se može izvući iz analiza makroekonomista iz bankarskog miljea čija se procjena kretanja BDP-a u 2014. kreće u rasponu od minus jedan do jedan posto rasta pa je prosječna prognoza stagnacija s 0,1 posto rasta BDP-a.
- Ova godina obilježena je stagnacijom, a iduća će biti obilježena prisilnim promjenama. Indolentnost naše politike prema fiskusu mora prestati. Ne vjerujem da će Europska komisija biti tako indolentna, već upravo da će nas prisiliti na korjenite reforme. Zamrzavanje plaća i zapošljavanja ništa je prema onome što se treba događati - poručio je analitičar Velimir Šonje, poručivši državi kako je neoprostivo da Hrvatska u ovom trenutku plaća kamate jedan posto veće nego Mađarska ili Rumunjska.
Primjerice, troškovi kamata penju se na 15 milijardi kuna, dok su u 2008. iznosili četiri milijarde kuna godišnje, a za taj novac može se izgraditi Pelješki most. Inače, država iduće godine treba samo za refinanciranje osnovnih potreba javnog sektora, u što nisu uključene ni javne tvrtke ni sektor naslonjen na njih, iznos petine ukupne gospodarske aktivnosti u državi tijekom godine, upozorio je Hrvoje Stojić iz Hypo banke i to je ono što guši kreditnu aktivnost.
- Vrtimo se stoga u začaranu krugu, jer nema investicija ni kreditiranja zato što nema potrošnje, a nema potrošnje zato što nema zapošljavanja kojeg nema bez investicija - zaključio je Zdeslav Šantić iz Splitske banke te istaknuo da u idućoj godini neće doći do rasta zapošljavanja, a nezaposlenost će rasti kontinuirano.
Kamate na kredite se mogu smanjiti regulativom i transparentnim radom banaka a ne da banke laprdaju o problemu za koji su većim dijelom odgovorne. Smanjenje javne uprave ili bar upogonjavanje ne bi škodilo.