Izrazito smanjenje spremnosti na preuzimanje rizika te u skladu s njim manja financijska ponuda i raspoloživost kredita glavne su posljedice financijske krize na domaćem tržištu, dok u svijetu spremnost na rizik polako raste.
– Banke su razvile averziju prema preuzimanju rizika, posrijedi je opsjednutost “kulturom rizika” – upozorio je Goran Gazivoda, predsjednik uprave Bance Popolare, na Infoareninoj konferenciji “Izazovi razvoja financijske industrije”.
Koga kreditirati?
Posljedice su krize na domaćem financijskom tržištu i niža likvidnost, skuplji izvori, produžetak trenda nenaplativih potraživanja, smanjenje investicijskih aktivnosti, pad kvalitete portfelja banaka, veća potražnja od ponude za kreditima, ovisnost o inozemnim izvorima i restriktivniji uvjeti odobravanja kredita.
– Da u ovom trenutku država vrati sve kredite bankama, pitanje je gdje bi ih plasirali?! I građani i poduzeća sad su u problemima – otvoren je Gazivoda.
Sad je, kaže, trenutak istine za banke, a slijedi čišćenje bilance.
Sva potencijalno nenaplativa potraživanja potrebno je prikladno rezervirati te izići iz opsjednutosti rizikom. Financiranje građana i gospodarstva moguće je, smatra, povećati na nekoliko načina: osiguranjem kreditnih rizika, kreditnog portfelja ili imovine koja banci služi za kreditiranje preko osiguravajućih kuća, većim udjelom investitora u financiranju izvoznih projekata. Zauzima se i za ukidanje limita na kreditne plasmane banaka koje su spremne preuzeti rizik. Najvažnijom ipak smatra procjenu karaktera dužnika. Loša procjena rizika dovodi, kaže, do povećanja rezervacija i otpisa dugova.
– Ali, bankar koji nije u svom životu otpisao dug, nije do kraja napravio posao – uvjeren je Gazivoda.
Preokret ipak ne nazire u sljedećoj godini, a u tom ga roku još ne vidi niti Zrinka Živković Matijević, direktorica direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga. Jednoznamenkasti rast aktive prognozira u 2010., u kojoj bi depoziti trebali rasti tek pet posto, a 5-postotni rast predviđa i kreditima poduzeća.
Stagnacija kamata
Investicije će stagnirati do 2011. U stanovništva, prvo će duboko u 2010. početi oporavak kratkoročnog kreditiranja, a tek potom i stambenog, kad se počne oporavljati tržište rada. Zasad ne očekuje pad kamata na depozite koji su i dalje glavni izvor za kreditiranje. I kamate na kredite ostat će na trenutačnim razinama, a udio problematičnih plasmana, koji su dosegnuli 4,8 posto, i dalje će rasti.
da preskupi su vam krediti. evo dajem vam pogled iz francuske. mozete uzeti kredit na FIKSNE kamate (jer nijedan kupac npr stana nece uzeti kamate ako nisu fiksne, jer nezna koje ga kamate sutra cekaju) 4% na 25 godina ili 3.8% na 20 godina, 3.5%na 15 godina. Cak je francuska drzava insistirala na banke, da ponove dogovor sa nezadovoljnim klijentima, da ugovore fiksne kamate (jer tada potpisani ugovor nije regularno i jasno objasnjen). da li u hr banke daju kredite sa fiksnim kamatama??? moje misljene npr splitska banka ( a to je sada francuska banka societe generale) krade sa prevelikim kamatama i jos odvlaci kapital u francusku.