Ministarstvo financija najavilo je osnivanje nekretninskog fonda na principu ideje koju je još 2011. godine u planu imao HDZ. Riječ je o fondu u koji bi se najvjerojatnije prebacio dio državne imovine srednje veličine i vlasnički čiste iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a u istom omjeru banke bi u fond prebacile svoja nenaplativa potraživanja od tvrtki, a zauzvrat dobile dionice.
Udjel države i banaka
Osnovani nekretninski fond bio bi puno pravedniji od predstečajnih nagodbi, kaže nam sugovornik blizak ideji osnivanja fonda, jer se ne bi više spašavale samo pojedine tvrtke s posljedicom ugrožavanja velikog broja malih tvrtki i obrtnika. Ono što je najvažnije, kaže, jest stvoriti stroge kriterije. Primjerice, u kojem bi omjeru pojedina banka mogla prebaciti potraživanje u fond, prema kome bi se ta potraživanja odnosila itd.
Zamisao je da sukladno udjelu banke na tržištu kredita poduzetnicima banka u fond unese nekretnine srednjih i malih proizvodnih tvrtki – loših plasmana, odnosno onih koje ne može naplatiti, a za njih dobiva dionice. Primjerice, objašnjava nam sugovornik, ako banka ima 20 posto udjela na tržištu kredita tvrtkama, nakon što upiše nekretnine koje je preuzela od tvrtki, svojih klijenata, može upisati do deset posto kapitala fonda. Najviše bi mogli upisati do maksimalnog udjela koji imaju na tržištu. U konačnici bi 50 posto vlasničkog udjela bila imovina države, a ostalo privatnog, tj. bankarskog dijela, što bi bilo jasno nakon iskazivanja interesa banaka. U konačnici, banke bi tako očistile lošu bilancu od potraživanja koje ne mogu naplatiti, a tvrtke bi mogle nastaviti neopterećene s radom.
Nekretninski biznis uzrok je svih blokada građana i tvrtki. Osim tvrtki, traže se i odgovori banaka
Cijelu ideju Ministarstvo još mora podijeliti s HNB-om, a za sada iz središnje banke nemaju komentar.
Banke suzdržane
S druge strane, bankari koje smo kontaktirali također nisu sigurni koliko bi ta ideja bila učinkovita. Prije svega zato što misle da bi infrastruktura za osnivanje i vođenje takvog fonda mogla biti skupa, a neizvjesno je koliko bi bio učinkovit, odnosno pitaju se kako bi vrijednost fonda mogla rasti ako se s imovinom ništa ne bi radilo osim što bi je se prodavalo. U imovini bi trebalo biti i nekretnina kojima će vrijednost rasti. Problem koji banke imaju nije mali i u Ministarstvu upozoravaju da zato nešto treba poduzeti. Visina nenaplativih potraživanja od tvrtki iznosi oko 28 posto.
– Analize pokazuju da je nekretninski biznis uzrok svih blokada i građana i tvrtki. Poduzetnici nisu bili sami u tome i zato se traže i odgovori banaka – izjavio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac u intervjuu za Večernji list. Postoji nekoliko stranih tvrtki koje otkupljuju od banaka nenaplativa potraživanja, a govorilo se i o dolasku američkih fondova koji bi otkupili od banaka ta potraživanja i za njih bi banke dobile novac, što bi bilo najbolje rješenje. Kroz nekretninski fond banke bi dobile dionice, što bi moglo biti netransparentno, kaže nam sugovornik blizak bankarskom sektoru. Jer bi knjižile udjel u fondu, što se opet mora procjenjivati, a ako fond ne bi bilježio rast, banke bi opet bile opterećene.
>> '60.000 tvrtki zrelo je za stečaj, ali može ih se spasiti'
Lakše je da majstori Luković i Prka sve loše nenaplative kredite prebace na građane većim kamatima i bankarskim provizijama!!! To se može raditi samo u Hrvatskoj jer građani već treći put saniraju pokradene privatne banke!!