Privredna banka Zagreb od sredine siječnja spušta kamatnu stopu na oročenu štednju 0,30-0,60 posto. Umjesto 3,05% kamate na eursko oročenje na godinu dana novim će štedišama isplatiti 2,70 posto kamate. U kombinaciji s nekim drugim paketom proizvoda i duljim rokom oročenja kamate se mogu nešto podebljati, no i u takvim prilikama štediše trebaju računati s manjim prinosima.
Tiho režu prinose
Prema informacijama s web stranice banaka, tijekom prosinca su Erste i Hypo banka isto tako mijenjale kamate na štednju pa proizlazi da je kamata na jednogodišnju oročenu štednju u Hypo banci 2,85, a u Erste banci 2,80 posto na eure. U Erste banci kažu da su smanjili kamatu 0,1 do 0,2 postotna poena. Hrvatska udruga banaka posljednjih je mjeseci upozoravala da bez pada kamata na štednju neće doći ni do rušenja kamata na kredite i po svemu sudeći pripremali su teren za pad kamata na depozite. No, Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, kaže da je ta veza logična, ali upozorava da je u trećem kvartalu 2012. došlo do blagog rasta kamata na kredite iako padaju i potražnja i plasmani. HNB u posljednjem biltenu navodi da su kamate na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom blago porasle tijekom trećeg tromjesečja, dosegnuvši razinu od 7,67% u rujnu. Građani su pak do tad štednje najčešće oročavali na rok do tri mjeseca uz 2,3 % kamate na eure i 3 % za kune.
– Smanjenje kamata na depozite neće smanjiti privlačnost štednje u bankama jer štediše nemaju kud, nitko više ne ulaže u dionice ili fondove, a dok god se ne vidi što će biti sa porezom na imovinu građani neće kupovati ni nekretnine – procjenjuje Vizek ali dodaje da bi bilo loše ako se banke odlučuju na taj potez da bi smanjili svoje troškove i pokrili rezervacije za gubitke.
Štednja 133 milijarde kuna
Jedino građani povećavaju štednju u bankama, i ona iznosi 133 milijarde kuna, te je u godini dana porasla za 8 milijardi kuna. Ukupna je oročena štednja pala sa 217,7 na 212,9 milijardi kuna, ali padaju i krediti. Nešto se blaže smanjuju kamate na kunsku štednju, gdje su prinosi nešto povoljniji (3,5 do 4,20%, ovisno od banke do banke), ali je i hrvatska inflacija veća od inflacije u eurozoni. HPB, RBA i Zagrebačka banka odgovaraju da za sada kamatne stope ostaju iste.
>> Hrvatski štediše: Muškarci do 39 godina koji vjeruju kunama
Zbog čega onda banke ne povećaju kamatu na stambenu štednju sad kad je država smanjila poticaj za trećinu? Ako misle da štediše nemaju kud grdno se varaju. Postoji uvijek novčanik, bolje držati lovu doma ili pametno ju utrošiti nego da nas prave budalama i zarađuju na našoj sirotinji.