Bitka za Agrokor počinje, poručio je izvanredni povjerenik Ante Ramljak prvi dan svoga mandata. Njegov je zadatak u tom trenutku bio spriječiti da se kriza iz koncerna ne prelije na cijelo hrvatsko gospodarstvo, pa je bitka za Agrokor značila bitku za njegove zaposlenike, dobavljače, vjerovnike...
Valjalo je osigurati i novac potreban za isplatu plaća zaposlenicima, za nabavu robe za maloprodaju, sirovine za proizvodnju te, naravno, i za isplatu dijela duga dobavljačima kako bi se uspostavilo redovito plaćanje za sve novoisporučene robe i usluge.
Nova pljuskla iz Moody’sa
Uskrsni vikend bio je pred vratima, tako da je Ramljak imao četiri radna dana da osigura novac, a nije pomogla ni pljuska iz Moody’sa, koji je 11. travnja 2017. godine, treći put od početka godine, smanjio rejting Agrokora za jedan stupanj te podigao vjerojatnost stečaja za kompaniju.
Istodobno, Sberbank javno poručuje da je spreman Agrokoru odobriti novo financiranje radi spašavanja kompanije pod uvjetom da stabilizacijski kredit od 100 milijuna eura, koji je Agrokoru odobren ranije te godine, bude tretiran kao najstarija tražbina. Ramljak pak pregovara s klubom banaka, s kojima dogovara interventni kredit od 80 milijuna eura. Kredit su odobrile četiri domaće banke – Zagrebačka, Privredna, Erste i Raiffeisen banka. Prva kriza njime je riješena, a posao za izvanrednog povjerenika tek počinje. Tada se ubrzano češljaju dokumenti i pokušava se procijeniti kolike su realne obveze kompanija, a utvrđuju se i prve nepravilnosti. Zbog toga Ramljak angažira PricewaterhouseCoopers (PwC) za reviziju financijskih izvještaja za 2016., dioničarima i vjerovnicima šalje se informacija da “papiri” nisu relevantni pa je Zagrebačka burza obustavila trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki: Leda, Belja PIK-a Vinkovci, Tiska, Vupika, Zvijezde, Žitnjaka i Jamnice.
Prvim izvještajem o obvezama koje je pripremio savjetnik izvanredne uprave u travnju 2017. godine utvrđeno je da su na dan 31. ožujka 2017. godine ukupne obveze kompanije iznosile 40,4 milijarde kuna. Najveći je dug bio prema financijskim vjerovnicima, 24,5 milijardi kuna. Dugovanja po mjenicama su 7,37 milijardi kuna, zajmovi dobavljača 6,24 milijarde kuna, ostali zajmovi 1,56 milijardi kuna, a odgođena porezna obveza i ostalo 435 milijuna kuna. Dospjele kamate iznosile su 406 milijuna kuna.
U Agrokoru se u idućim mjesecima radi na reviziji financijskih rezultata kompanija, prijavi i usklađivanju tražbina kao osnove za buduću nagodbu vjerovnika te se pregovara o novom financiranju, nužnom za osiguranje opstojnosti kompanije. Netom nakon imenovanja Ramljaka, Trgovački sud donio je rješenje o osnivanju privremenog vjerovničkog vijeća u čiji su sastav imenovani predstavnici pet skupina vjerovnika, a to je vijeće s Ramljakom donosilo svaku važniju odluku u procesu pripreme nagodbe vjerovnika. Tvrtke koncerna su, sukladno lex Agrokor, deblokirane, a Trgovački sud brani ih od pokretanja i vođenja parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja.
Agrokor i sve njegove kompanije su početkom svibnja na svojim mrežnim stranicama objavile poziv, proceduru i prateće službene dokumente za prijavu tražbina, a vjerovnici su tražbine morali prijaviti zaključno do 9. lipnja 2017., a oni vjerovnici koji imaju potraživanja od više kompanija zamoljeni su da naprave zasebno usklađivanje i prijavu tražbina za svaku od kompanija. Zaprimljene su ukupno 9864 tražbine, pri čemu to nije bilo sve jer se očekivalo i pristizanje prijava za povezana i ovisna društva. O kojem je opsežnom poslu bila riječ svjedoči i to da je cijela jedna soba bila zatrpana dokumentacijom, a na poslovima urudžbiranja, skeniranja i digitalizacije radio je tim od pedesetak ljudi koji su pristiglu dokumentaciju pripremali za daljnju obradu i provjeru s kompanijama.
Dok su vjerovnici pripremali prijavu tražbina, dogovarao se i izdašniji kredit po roll-up modelu. Krajem svibnja javnosti je prvi put objašnjena shema roll up kreditiranja prema kojoj bi se za jednu kunu uloženu u novi dug, priznala jedna kuna starog duga koji će tako imati prvenstvo naplate. Uz odobrenje Privremenog vjerovničkog vijeća, izvanredna uprava je 8. lipnja 2017. izvijestila o postizanju dogovora o novom financiranju u iznosu od 480 milijuna eura, u koje je uključeno 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru u travnju odobrile domaće banke.
Povrh toga, za dobavljače je posebno predviđeno i dodatnih 50 milijuna eura potencijalnog robnog kredita s refinanciranjem. Ukupni kreditni aranžman tako iznosi 1,060 milijuna eura, od čega je novo zaduženje ukupno do 530 milijuna eura, a ostali iznos namijenjen je refinanciranju starog duga. Novi kredit Agrokoru osigurali su Zagrebačka banka, Knighthead Capital Management i ruska VTB banka te još niz manjih kreditora. Financiranje je strukturirano tako da je za sve ostale banke i vjerovnike koji ispunjavaju uvjete iz ugovora, do kraja lipnja bila otvorena mogućnost participacije u aranžmanu. Kredit je odobren na rok do 15 mjeseci, a kreditiranje će imati status najstarije tražbine prema odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave. Iz novog financiranja dogovoren je iznos od 150 milijuna eura za plaćanje staroga duga dobavljačima, a najveći dio novog financiranja iskorišten je za dovršetak pripreme predstojeće sezone te nastavak redovitog poslovanja kompanija u sustavu Agrokora. Sberbank je odbio sudjelovati u novom financiranju Agrokora, a pojasnili su da neće ući u roll-up jer uvjeti nisu pošteni, s obzirom na to da se jednaki uvjeti sudjelovanja u novom kreditu za Agrokor predlažu i bankama i fondovima, pojasnio je zamjenik predsjednika uprave Sberbanka Maksim Poletajev. Stoga je Sberbank Trgovačkom sudu u Zagrebu podnio prijedlog za izricanje zabrane Agrokoru i izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku za sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju roll up model. Sve je te zahtjeve sud kasnije pravomoćno odbacio.
Raspad vladajuće koalicije
Da bi se moglo ići u iscrtavanje kontura nagodbe, nužni su bili planovi održivosti, a oni se nisu mogli raditi bez revidiranog revizorskog izvješća koje je objavljeno tek u listopadu. Ti su izvještaji pokazali da su stvarne ukupne obveze kompanije vrtoglavih 56,28 milijardi kuna.
Konsolidirani gubitak Agrokor grupe za 2016. iznosio je 11,04 milijarde kuna, a gubitak iznad vrijednosti kapitala je bio 14,5 milijardi. Među ostalim, neprikazano je ili krivo iskazano 3,9 milijardi kuna obveza po kreditima, 2,3 milijarde operativnih i financijskih troškova od 2010. do 2015. te 2,1 milijardu kuna krivo prikazanog novca i novčanih ekvivalenata. Utvrđeno je i da prije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od 2 milijarde kuna. Istodobno, izvan sustava, a povezana s Agrokorom, jača politička kriza u državi koja 27. travnja kulminira raspadom vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta, i to nakon što su trojica Mostovih ministara – Vlaho Orepić, Slaven Dobrović i Ante Šprlje – glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za pokretanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću zbog njegove odgovornosti za krizu u Agrokoru. Nakon toga otvorila se višetjedna blokada političkog sustava koja je na kraju riješena tek u lipnju, kada je u vladajuću koaliciju ušao HNS.
