U ovo vrijeme, točno prije godinu dana, Agrokorovi dobavljači obustavili su Konzumu isporuke svih roba osim kruha i mlijeka. Bila je subota, početak Velikog tjedna i dan nakon što je Ivica Todorić podnio zahtjev Trgovačkom sudu za aktivaciju lex Agrokor.
To je, naime, bio vikend u kojem se u Agrokoru više nije imalo s kim razgovarati pa su dobavljači bili svjesni da tek s dolaskom povjerenika mogu očekivati sugovornika s kojim će pregovarati o normalizaciji nastavka poslove suradnje.
Bojkot isporuke robe
Todorić je navodno na primopredaji izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku rekao kako “što prije, pod hitno, treba osigurati meso te svježe voće i povrće i da treba hitno, prije Uskrsa, napuniti police Konzuma jer o tome ovisi opstanak Agrokora”. Unatoč bojkotu isporuke roba, taj se zadnji preduskrsni vikend promet u Konzumovim trgovinama još uvijek više-manje normalno odvijao. Veliki je broj artikala nedostajao, ali kupci su još uvijek bili tu. Koliko god to bilo nevjerojatno s obzirom na sve što se događalo sa sustavom Agrokor, njihova je vjernost Konzumu još uvijek bila neupitna, čak i pod cijenu toga da iz trgovine izađu bez nekih ciljanih proizvoda. Tu se na djelu mogao vidjeti jedan od maloprodajnih postulata – da se kupovne navike vrlo teško mijenjaju. I u trgovini su se, kao i drugdje u sustavu Agrokora, prvi znakovi pada likvidnosti i težeg podmirivanja svakodnevnih obveza počeli osjećati s krajem 2016., pri čemu su se početkom 2017. smanjili kreditni limiti inozemnih dobavljača, što je za izravnu posljedicu imalo smanjenje uvoza i smanjenje zaliha. Zato su se počele smanjivati isporuke uglavnom neprehrambenih proizvoda, i to onih iz segmenta privatnih marki koje se nisu mogle proizvoditi u Hrvatskoj. Pojedini su hrvatski distributeri inozemnih proizvoda obustavili isporuke roba zbog neplaćanja, pa su među prvima s polica nestale cigarete jedne od svjetskih multinacionalki. No u siječnju i veljači je stanje zaliha u maloprodaji još uvijek unutar svjetskog prosjeka po kojem se uobičajenim drži da u trgovini koja ima 20.000 artikala u dnevnom obrtu roba nedostaje oko 400 artikala. Ozbiljniji pad stanja zaliha počeo se snažnije osjećati tek u ožujku, ali to još uvijek nije bila razina koja bi značila veliku nestašicu proizvoda na polici i nemogućnost kreiranja miksa proizvoda koji zadovoljava prosječnu potražnju. Kupci su još uvijek u istoj trgovini uglavnom mogli pronaći supstitute za marke kojih nije bilo i na koje su navikli. Tijekom cijelog tog kritičnog razdoblja nikada nije nedostajalo 2000 artikala koji nose oznaku „proizvodi bez kojih se ne može“. Najveći pad zaliha zabilježen je početkom travnja, kada su zalihe već bile posve iscrpljene. Stoga se i pravi udar nestašice pojedinih roba i, posljedično, pada prometa u trgovinama, počeo najsnažnije osjećati sredinom travnja. Kupcima se nije mogla ponuditi dovoljna širina i dubina asortimana, temeljena na kombinaciji različitih brendova, različitih pakiranja i, što je najvažnije, različitih cijena. Još uvijek je, primjerice, u trgovinama bilo riže, ali samo od jednog proizvođača, u jednom pakiranju i s jednom cijenom.
Bez akcijskih prodaja
Konzum više nije mogao osigurati akcijske prodaje, a istodobno su, zbog nedostajuće operativne likvidnosti i neplaćenih obveza, smanjene i marketinške aktivnosti, osobito u medijima, što je također imalo utjecaja na percepciju kupaca. Kad je sve to postalo evidentno, kupci su Konzum počeli kažnjavati. Mediji su sredinom ožujka počeli objavljivati fotografije praznih polica, a procijenjeno je da je promet pao za petinu, ali nastavak nestašice robe i činjenica da se kupcima nudio sve uži asortiman i izbor rezultirala je vrhuncem pada prometa Konzuma u posljednjem travanjskom tjednu. Interventni kredit od 80 milijuna eura osigurao je već u uskrsnom vikendu većinu artikala, ali na oporavak prometa se moralo čekati do svibnja. Tek kad je osigurana adekvatna količina robe potrebna za servisiranje potražnje na razini 90 dana, Konzum je započeo s „operacijom vraćanja kupaca u trgovine“. Osmišljen je jaki marketing miks (nagradne igre, promocije, kuponi) za privlačenje potrošača, pojačalo se oglašavanje u medijima pa se promet polako počeo stabilizirati. U lipnju je Ramljak objavio da je pad prometa u prvih pet mjeseci godine u Konzumu bio 10,8%. Ključno je bilo stabilizirati Konzum do ljeta kada se zbog turističke sezone odvija glavnina prometa kompanije. Sezona je bila iznimno uspješna, a s obzirom na plan redukcije svih operativnih troškova u maloprodaji i optimizacijom procesa počela je rasti operativna dobit Konzuma. I prihod i operativna dobit do kraja godine narasli su iznad očekivanja pa je Konzum u prvih 11 mjeseci ostvario prihod od 8,09 milijardi kuna uz EBITDA od 113 milijuna kuna.
kaj vi lupate? Kakve prazne police? Jeste li vi pri zdravoj pameti? I Konzumov mali dučančić u mojem selu je pun robe ko i obično! Hajd "isztaživaći" psihojatru!