Vrhunac ovogodišnje turističke žetve dogodio se u tjednu uoči Velike Gospe, kada je potrošnja u zemlji bila samo 13 posto niža od potrošnje u istom tjednu prošle godine! Malo koja turistička zemlja ima takve rezultate, no jedna lasta ne čini proljeće, tjedan nije isto što i godina, tako da ne preostaje ništa doli nastojati da gubici budu manji. Pandemija koronavirusa dosad je državni proračun stajala 21 milijardu kuna, a ako se ostvare procjene o godišnjem padu BDP-a od desetak posto, nacionalna ekonomija ostat će bez 40 milijardi kuna.
Ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će se neizvjesnost vezana uz epidemiju protegnuti i na iduću turističku sezonu, što će svim zemljama oslonjenim na turizam donijeti ogromne potrese. Što se drugih dijelova gospodarstva tiče, Lovrinčević kaže da u poljoprivredi nema bitnih pomaka, prehrambena industrija se manje-više konsolidirala koliko je mogla, a koliko ćemo dugo svi zajedno držati glavu iznad vode ovisit će o dinamici građevinskih radova, multiplikatorima koje će oni proizvesti te povlačenju europskog novca.
Pad i u prvom tromjesečju 2021.
– U građevini i sredstvima EU bit će ključ dinamike pada ili bilo kakvog rasta, sve ostalo je izvan našeg utjecaja, uključujući i izvoz i turizam. Ni u javnom sektoru neće se događati nagle promjene jer njih ne treba očekivati u vrijeme ovakvih kriza – upozorava Lovrinčević.
U prvih šest mjeseci središnji je proračun ostvario oko 17 milijardi kuna deficita, do kraja godine plan je da s izvanproračunskim korisnicima manjak u blagajni naraste na 27 milijardi kuna, što će pogurati javni dug zemlje na 87 posto udjela u BDP-u. Ministar financija Zdravko Marić kazao je na sjednici Vlade da je zbog COVID-19 dosad izgubljeno 9,5 milijardi kuna na strani prihoda, a da su troškovi porasli 11,5 milijardi, što zbrojeno daje gubitak od spomenute 21 milijarde kuna.
– Gabariti koje je Vlada postavila oko deficita bit će blizu ostvarenja, ali trebamo biti svjesni da će i cijelo prvo tromjesečje 2021. biti obilježeno padovima. Nema druge nego nabavljati novac i koliko je god moguće više vući ostale kroz građevinu. Nastavit će se rad od kuće koliko god je to moguće jer, kao što se vidi, ni nakon tri mjeseca nismo puno pametniji kako se ponašati u odnosu na COVID-19. Velika je nepoznanica što će biti u zdravstvu, hoće li moći funkcionirati bez zastoja – ističe Lovrinčević.
Njegov je savjet Vladi da ne produljuje moratorij na ovrhe nakon listopada jer će stvoriti ogroman šok za sustav ako se “gnojne rane” budu dulje zadržale.
– Očekujem da će se kriza polako seliti u bilance banaka, treba pokrenuti plaćanje odgođenih poreznih obveza, a ne mogu ni moratoriji trajati vječno. Sve privremeno zatvorene pipe treba otvoriti da kasnije ne dođe do eksplozije. Ako se zamrznute obveze preliju u nenaplative dugove, banke to moraju početi rješavati – kaže Lovrinčević.
Do sredine lipnja građani i tvrtke zatražili su moratorij od tri mjeseca do godine dana za približno 42 milijarde kuna kredita. Ni ministar financija Zdravko Marić nije sklon produljenju moratorija.
– Posebne okolnosti imaju vijek trajanja, kaže on.
– Moramo osigurati funkcioniranje države, sustava, likvidnost cijelog gospodarstva. Poduzeli smo određene mjere, koje imaju jak nekonvencionalni pristup, država je isplaćivala potpore, odgađala poreze i davanja, ali sve ima vijek trajanja – rekao je.
Pritisak na produljenje moratorija mogao bi doći jedino od lokalnih čelnika koje u svibnju 2021. godine čekaju izbori. Što se tiče prihodne strane proračuna, Marić je kazao da su od početka godine do sredine ovog tjedna prihodi bili nepunih 76 milijardi kuna, što je otprilike 10 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Naplaćeno je oko sedam milijardi kuna manje poreza i doprinosa, a kad se tome doda izgubljeni očekivani rast od oko 2,5 posto, Marić je izračunao da se pad prihoda proračuna u odnosu na planirano popeo na 9,5 milijardi kuna. Više od polovice neplaniranog troška odnosilo se na mjere pomoći i potpore očuvanju radnih mjesta, za koje je dosad isplaćeno nešto više od šest milijardi kuna.
Plaće rasle u javnim službama
Karantena nije donijela pad plaća u prvom dijelu godine, već njihovo blago povećanje na godišnjoj razini od približno dva posto. Prosječna neto plaća za lipanj iznosila je 6774 kune. No, plaće su pale u djelatnostima koje su znatnije pogođene zatvaranjem, poput turizma i trgovine, ali bio je i nešto izraženiji rast plaća u javnom sektoru, kao posljedica lani ugovorenih povišica. Bruto plaće u prvom polugodištu 2020. godine porasle su za 4,4 posto u odnosu na drugo polugodište 2019. godine, dok su potrošačke cijene pale 0,2 posto.
Prema formuli usklađenja uzima se 70 posto vrijednosti jačeg parametra, pa proizlazi da će mirovine porasti tri posto, izračunao je to bivši saborski zastupnik, predstavnik umirovljenika Željko Šemper. Prosječna će mirovina (2525 kuna) tako u rujnu porasti 75 kuna, a umirovljenici će dobiti i razliku za prošli mjesec. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović naveo je da je zaposlenih u ovom trenutku oko 18.000 više nego na početku koronakrize i on smatra da “možemo izdržati jesen”.
Kako bi bilo zgodno npr...da dovedu nekoga giganta i pokrenu bilo kakvu proizvodnju a ne samo da dizu kredite! Da li ste kada digli kredit u banci a da ga niste morali vratiti?