S Nikolom Vrdoljakom razgovarali smo o šestom izdanju Weekend media festivala koji će u Rovinj dovesti više od 4000 sudionika.
Hrvatsku se percipira kao lidera u regiji. Osjeti li se to u marketingu?
Jedno vrijeme se očekivalo da će jedan grad u regiji postati središte industrije pa se jedno vrijeme na taj način pozicionirala Ljubljana, poslije su to pokušali Zagreb i Beograd, kao najveći grad regije. Na kraju se pokazalo da nemamo središte već da međunarodni klijenti različito definiraju regiju pa mnogi zadržavaju centre u Budimpešti ili Beču. Najvažnije je da se tržište integriraju jer na ovako malim tržištima ne možemo opstati. Trebaju nam međunarodna iskustva kao i znanja. Moramo naučiti kako izaći iz Hrvatske.
Kako se pokrenuti?
Pa nadam se da će nas tome naučiti i govornik iz Googla Izrael. To je država koja izvozi svaki proizvod koji pokaže imalo uspjeha na domaćem tržištu. Što se tiče regije možemo učiti od Slovenaca, koji su se najviše proširili u jugoistočnoj Europi. Mi smo još uvijek zatvoreno tržište. Nismo naučili izlazit vani, a nekad smo imali značajna iskustva i u Rusiji i na istoku. Međutim postoje pozitivni primjeri u raznim industrijama.
Zanimljiv panel na tu temu bit će Regionalni Benelux. Vjerujete li da će u skoroj budućnosti doći do spajanja dvije veće kompanije u prehrambenoj industriji iz regije?
Do nekih je već došlo, Atlanticove akvizicije su primjer. Ja sam uvjeren da će se i nastaviti, samo je pitanje vremena i oblika suradnje.Sve kompanije su premale same za sebe u odnosu na EU pa bi trebale naći interes barem u kontekstu zajedničkog nastupa na trećim tržištima,jer inače postaju male mete za velike igrače. Podravka nakon restrukturiranja želi izaći snažnije u Rusiju, a je li odgovor u suradnji ili akvizicijima treba dodatno raspraviti i zato se radujem tom panelu.
Govorit će se i o povratku utjecaja tiskanih medija koji je donekle bio poljuljan internetom i televizijom. Mogu li tiskani mediji opstati sami?
Tiskani mediji su bili jako pogođeni krizom uzorkovanom tehnologijom i to će trajati i dalje. Najbolji primjer je scena SAD-.a koja se brzo prilagođava tako da nude tisuće novih modela konzumacije sadržaja. Nisu se vratili tiskani mediji,već proizvođači sadržaja kojima je ranije primarni distributivni kanal bio tiskovina, ali tako da imaju i svoje web medije i druge platforme. Naučili su da kanal distribucije više ne mora biti samo u printu. Ali često je činjenica da tiskani mediji imaju najkvalitetnije novinare koji danas kroz sve platforme ‘razgovaraju’ s puno više ljudi nego nekada.
Veliki boom na tržištu prije nekoliko godina učinili su mali mediji na internetu. Mogu li preživjeti?
Internet je smanjio troškove za ulazak u medijsku igru i to je otvorilo mogućnost ulaska na tržište za ‘čiste Internet igrače’. Povratak otprintanih, to jest medijskih kuća , kako smo nazvali panel, ipak se događa, jer kako se kriza produljuje, internetski mediji koji su ovisili o oglašavanju padaju, a vraćaju se velike medijske kuće koje se mogu prilagoditi internetu. Pobjeđivat će oni koji imaju veći sadržaj, a njegova proizvodnja je skupa i njega je teško stvarati. Vjerujem da će medijske kuće imati uz tiskano izdanje i Internet i svoje radio postaje a i televizije. Od ostalih preživjet će oni koji su riješili pitanje sadržaja i prava konkurencija su oni koji su na druge modele dolaze do njega poput Facebooka ili Huffington posta.
Jedno od jačih imena na Weekendu je lord Owen koji je nekad uređivao Financial Times. Zašto u Hrvatskoj teško preživljavaju poslovni mediji?
Pitanje je imamo li održivu poslovnu scenu koja bi čitala poslovni sadržaj, a gospodin Owen upravo će i govoriti o tome kako stvoriti kvalitetnu redakciju i sadržaj koji će zainteresirati potrošače. Njegova fundacija time se i bavi pa zato i želi doći u Hrvatsku podržati poslovno novinarstvo.
Weekend nudi i zabavu. Ove godine je Beograd domaćin?
Točno, dovodimo najbolje iz Beograda. Predstavit će se kulturni centri, restorani, klubovi, dj-evi, a i najbolje s pop-scene.
Kako birate predavače i na koji način sastavljate program?
Trendovi se mijenjaju vrlo brzo. Ne znamo kako će tržište komunikacija izgledati za godinu ili dvije dana, zato nastojimo uključiti najzanimljivije trendove. Tako ove godine imamo temu o promjenama u telekomunikacijama, po prvi puta nam se pridružuje financijska industrija, a već smo i spomenuli da imamo jaku temu o ujedinjavanju najvećih tvrtki u regiji. Globalno i regionalno su dva smjera koja svake godine pokušavamo obuhvatiti.
>> Regionalni Benelux: Ima li šanse za okrupnjavanje?
