10. Croatia Waste Expo 2021.

Cilj je ubuduće sprečavati nastanak otpada i poticati recikliranje i proizvodnju

Zagreb: 10. konferencija Croatia Waste Expo u hotelu Sheraton
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
1/3
07.05.2021.
u 06:35

Na poziv za oporabu građevnog otpada nakon potresa javila se 31 tvrtka koje sufinanciramo za te poslove

Zbog epidemioloških razloga konferencija Poslovnog dnevnika o gospodarenju otpadom 10. Croatia Waste Expo jučer je održana u hibridnom formatu, a otvorena je intervjuom glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića s Anamarijom Matak, pomoćnicom ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Koje su ključne brojke u gospodarenju otpadom obilježile pandemijsku godinu?

Podatke za 2020. još nemamo, očekujemo ih kroz mjesec dva i bit će zanimljivo vidjeti što nam je pandemija donijela u količini rasta otpada. Lanjska turistička sezona nije bila ni približna ranijima, a kako količina otpada iz turizma stalno raste na oko 10% ukupnog, ove godine očekujemo promjene i na tom polju. Podaci iz 2019. pokazuju 37% odvojenog prikupljanja i 37% recikliranja. Iako su ciljevi bili 50% bilježimo rast u odnosu na 2018. Odlaganje otpada je smanjeno za 7%.

Kako stojimo s infektivnim i medicinskim otpadom? Imamo li kapacitete za zbrinjavanje?

U vrhuncima pandemije te količine su bile povećane i bilo je problema u određenim trenutcima, ali taj sustav otpada zbrinjavamo u skladu s propisima.

Mijena li se svijest građana u odvajanju otpada?

Pomaka u ponašanju građana ima, vidimo po statistikama i po tome kako je to česta tema danas. Kad su krenule dodjele EU sredstava jedinicama lokalnih samouprava (JLS) odmah smo počeli s edukacijama. Nisu to samo informacije kamo s kojom vrstom otpada, već uključuje to da građani moraju znati zašto to čine i koje su dobrobiti odvajanja. To se vidi i na računima i uštedama za građane. Čak 53 milijuna kuna je ugovoreno za 91 projekt edukacija i informiranja gdje smo poticali općine da se povežu.

Imamo li adekvatne ugovore o zbrinjavanju građevinskog otpada nakon potresa?

Situacija nas nije iznenadila, odmah nakon potresa je Vlada donijela odluku o proglašenju katastrofe i Program gospodaranja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji i osigurali smo provedbu mjera. Bilo je jasno da će otpad od čišćenja i rušenja građevina biti najjača stavka i u dogovoru s JLS-ima dogovorena su privremena skladišta. Građevinski otpad tamo se odvaja da bismo ga ponovno koristili. Olakotno je bilo da smo najesen izbacili poziv vezan uz građevinski otpad i 31 tvrtka je sufinancirana za projekte povezane s tim.

Problem su i divlja odlagališta otpada?

Velik je to problem, a komunalnih redara nema dovoljno i nemaju dovoljno vremena. Nažalost Europska unija ne sufinancira sanaciju divljih odlagališta pa su sredstva ograničena na nacionalnu razinu. S Fondom radimo na tome, imamo i aplikaciju gdje se mogu vidjeti takva odlagališta i prijaviti ih. Za čišćenje je raspisan poziv i 28 milijuna kuna je osigurano.

Što nas čeka u idućem razdoblju gospodarenja otpadom?

Novi zakon je u proceduri, a planovi su nam ambiciozni, kao i brojke. Intenzivno programiramo sredstva za iduće razdoblje, gospodarenje otpadom ima ulogu i u Nacionalnom planu oporavka i tu će biti dio novca. Neće to biti samo klasično odvajanje kao dosad. Po Zelenom planu naglasak će biti i na sprečavanju nastanka otpada.

Imamo li kapaciteta za to?

Želimo ispreplesti sredstva koja se tiču energetike i gospodarenja otpadom. Klasična spalionica bez proizvodnje energije neće se financirati.

 

Profil zaposlenih u Hrvatskoj: Prosječna plaća u 2020. bila je 6763 kn, a 7% zaposlenih ima samo osnovno ili niže obrazovanje!

Komentara 2

DU
Deleted user
07:16 07.05.2021.

sprecavati?????? ....sprjecavati je ispravo i u duhu hrvatskog jezika...!!!!!

DU
Deleted user
08:32 07.05.2021.

Iako je lopitica za zbrinjavanje odpada prebačena na kranjog potrošača (segregacija i troškovi zbrinjavanja) uzrok oničešćenja nije riješen. Riješenje je da proizvođači plaćaju zbrinjavanje smeća jer oni su ti koji najviše utječu za oničešćenje našeg okoliša prije svega mislim na prehrambenu, farmaceutsku i kemijsku industriju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije