S mađarskim veleposlanikom u Zagrebu Gáborom Ivánom razgovarali smo o tome zašto je Mađarska postala "država slučaj" te što stoji iza optužbi da tamošnja vlast "demontira demokraciju".
Kako je Mađarska postala svjetski problem?
Mnogo je toga krivo interpretirano ili preneseno. Kad je Fidesz 2002. izgubio izbore, javni je dug iznosio 53 posto BDP-a. Devet godina poslije, kad je došao na vlast, narastao je na 83 posto. Takva zaduženost nije održiva. Vlada nije mogla staviti dodatni teret na društvo, nije mogla rezati obiteljska davanja niti otpuštati radnike. Morali smo uvesti privremene mjere, do 2013., u kompanije, domaće i strane, koje su i u krizi profitabilne – banke, telekomunikacije i energetski sektor.
Ne dirati proračun
Kako su reagirali?
U nekim slučajevima obratili su se svojim vladama. Iako namete na telekomunikacijski sektor imaju i druge države, Europska komisija provjerava je li to u skladu sa zajedničkom pravnom stečevinom.
Je li ustavni sud politiziran, odnosno pod kontrolom Fidesza?
Procedura izbora sudaca nije izmijenjena, transparentna je i vodi se prema zaslugama i profesionalnim kvalifikacijama. Novost je da i suci, kao i ostali, odlaze u mirovinu sa 62 godine, a do sad su išli sa 72.
Zašto Ustavni sud ne može procjenjivati ustavnost fiskalnih zakona?
Samo zbog pitanja budžeta. Proračun je prihvaćen, a ako se poništi zakon, mogli bismo izgubiti dio prihoda.
Nije li to ograničavanje ovlasti?
Ustavni sud i dalje može poništiti fiskalni zakon ako zadire u ljudsko dostojanstvo. Zbog toga je poništen zakon kojim su se oporezivale otpremnine veće od dva milijuna forinti (6600 eura) stečene prije 2010. i trebao je djelovati retroaktivno. Zakon postoji, ali nema retrogradnog oporezivanja.
Iz EK i MMF-a kritizirali su da središnja banka nije neovisna.
Novi zakon otvara pravnu mogućnost da parlament prihvati zakon za uspostavu nove institucije. Ona bi inkorporirala središnju banku i nadzornu agenciju. Kritike su se odnosile na to da bi u tom slučaju guverner bio tek potpredsjednik, a nova osoba, koja bi bila politički podobna, bila bi na vrhu, nadređena. Premijer Viktor Orban imao je niz sastanaka s europskim čelnicima te je dao i osobno jamstvo predsjedniku EK Barrosu da se to neće dogoditi za trajanja mandata sadašnjeg guvernera Andrasa Simora te da vlada priznaje autoritet središnje banke. Vlada je spremna proučiti i uzeti u obzir pozicije EK te u bližoj budućnosti promijeniti zakone bude li to potrebno.
Zašto ste onda uopće donosili takav zakon?
U lošim vremenima važno je da nacionalna banka zna likvidnost financijskih institucija. Takvo rješenje postoji u Belgiji, Velikoj Britaniji i Češkoj, a postoje prijedlozi da se uvede u Grčku, Irsku i Portugal.
A Mađarskoj su prigovorili.
Jer su smatrali da se želi ograničiti neovisnost središnje banke.
Kritike su došle i iz MMF-a.
Premijer Viktor Orban i ministar vanjskih poslova János Martonyi bili su vrlo jasni: nema tabua u pregovorima s MMF-om.
Nije li to popuštanje pred pritiskom jer Mađarskoj treba novac?
Čak i kad smo odlučili da moramo pregovarati s MMF-om, nismo rekli da će biti uvjeta, pa u tom smislu nije povlačenje.
Ali oni imaju uvjete.
Voditelj pregovaračke skupine naglasio je da ima mandat da provede program koji MMF predloži. Imamo relativno visoke rezerve u nacionalnoj banci, mogli bismo od toga živjeti pola godine, ali ne želimo.
Urušava li se demokracija u Mađarskoj?
Ne, to je pretjerivanje, imamo izabrani parlament, sve institucije. Ankete pokazuju da bi Fidesz lako pobijedio kad bi danas bili izbori. Nemojmo zaboraviti, vlada je pomogla više desetaka tisuća obitelji koje otplaćuju kredite u stranim valutama. Sve je to izazvalo mnogo tenzije kod banaka.
Poštovanje tradicije
Isto toliko, oko 10 tisuća, bilo je i prosvjednika.
Dio njih bio je na ulici jer je u prosincu parlament donio niz zakona, što je teško pratiti. Ima i kritika da je Ustav stupio na snagu 1. siječnja, a da ustavni sud nije sve detaljno regulirao.
Zašto je u Ustavu ime promijenjeno u Mađarska?
Tako je zovemo u svakodnevnom govoru. Pál Schmitt je i dalje službeno predsjednik Republike Mađarske.
Kritike su da je preambula Ustava, koja zadire u prošlost, u skladu s konzervativnom ideologijom i moralom.
Povijest je tu zbog poštovanja tradicije. Fidesz je demokršćanska stranka desnog centra. Rijetko se spominje da mađarski ustav sadrži cijelu povelju o ljudskim pravima.
I nije radikalna?
Nije. Mi u Mađarskoj imam radikalnu stranku: Jobbik. A za Fidesz su njihove teze i stajališta neprihvatljivi.
