Banke u državnom vlasništvu oduvijek su bile poligon za politički instrumentalizirana kreditiranja koja su proteklih 20-ak godina rezultirala brojnim sanacijama i u konačnici privatizacijama ispod cijene, nakon što su već „ozdravljene“ novcem građana. Posljednji put imali smo to priliku vidjeti prije pet godina kad je „tajfun Protega“ poharao HPB, no čelnik banke bio je samo eksponent tadašnje vlasti. I za razliku od prethodnih scenarija, privatizacija je propala. Danas je pod državnim skutom uz HPB i pomalo zaboravljena Croatia banka čije su afere, vezane uz sanaciju i nespretno razvlaštene dioničare, stare više od desetljeća.
O planovima – šute
U posljednjih pet godina ta je bančica, koja drži samo 0,65% ukupne bankarske imovine, uspjela nataložiti 238,27 milijuna kuna gubitka. U perspektivi od deset godina, računa li se 11,57 milijuna kuna zarađenih u pet godina prije 2009., gubitak se smanjuje na 226,70 milijuna. Za svakog razumnog dioničara takvi bi rezultati bili alarm koji zvoni na – prodaju. Za svakog, osim za državu.
Istodobno je, u svojih deset godina, HPB koji je, istini za volju, sa svojih 4,53 posto tržišnog udjela nešto jači igrač, zaradio 327,98 milijuna kuna. Računajući 446,62 milijuna kuna gubitka iz Protegine ere. Bez tog gubitka, banka je u preostalih devet godina pozitivnog poslovanja zaradila 774,60 milijuna kuna prije oporezivanja te iz vlastitih prihoda izdvojila milijardu kuna za pokrivanje lošeg portfelja. Stavi li se to u kontekst s onih 780 milijuna kuna koliko je za preuzimanje nudila Erste banka, jasno je koliko bi knedli srama država morala progutati za takvu prodaju. Pa banka je u devet godina toliko sama utržila.
No, kakvi su državni planovi i sudbina tih dviju banaka očito je državna tajna jer nam na pitanje o tome nisu odgovorili ni nakon – mjesec dana. Iz DUUDI-ja su nas uputili na Ministarstvo financija, odakle se, kao ni iz Vlade, nitko nije oglasio. Moguće opcije, poput objedinjavanja njihova poslovanja, IPO-a, ulaska EBRD-a u dio vlasništva HPB-a ili novog pokušaja prodaje za jednu ili obje, možemo samo nagađati. Pravno nema zapreka ni za prodaju Croatia banke, unatoč 53 spora razvlaštenih dioničara, od kojih 20 još traju. U DAB-u kažu da su preostala 33 pravomoćno riješena u njihovu korist. No, bez obzira na nepoznat vlasnički ili strateški smjer, u Croatia banci pokušavaju preokrenuti negativan trend. Otkrivaju da se još od listopada 2012. kadrovski ojačavaju stručnjacima iz vodećih hrvatskih banaka na pozicijama gdje je to najnužnije.
Srezali gubitke
Oformljen je tim koji se tijekom 2013. intenzivno bavio restrukturiranjem poslovanja s jedne, a revitalizacijom poslovnih aktivnosti te zdravim rastom s druge strane, što je bilo izuzetno zahtjevno uzimajući u obzir dugogodišnji negativan trend. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je u lipnju prošle godine Croatia banci Program restrukturiranja, izrađen za razdoblje od 2010. do 2015. godine, koji banka provodi – objašnjavaju u upravi banke. Toliko su optimistični da vjeruju kako su lani stvorili preduvjet za – pozitivan rezultat u 2014. Pomaci su vidljivi iz povećanja aktive više od 30%, porasta neto kredita 60%, rasta ukupnih depozita više od 40% i povećanja broja klijenata u svim segmentima poslovanja – kažu u banci. Aktiva im je sa 1,98 milijardi kuna u 2012. lani skočila na 2,63 milijarde, čime su se popeli na 14. mjesto među ukupno 30 banaka. Gubitak su smanjili sa 130 milijuna na 24 milijuna kuna. To sad zaista i izgleda kao restrukturiranje s budućnošću.
>> Mirna prijavila Linića, HPB i Podravku USKOK-u i Antikorupcijskom vijeću
