DAB privatizira Croatia banku? Pa bila je 100 posto privatna banka u kojoj su neustavnim, nezakonitim i nelegitimnim postupcima konfiscirana sredstva ulagača, oduzeta upravljačka prava, smijenjena uprava i isplaćivana naknada osobama koje nisu bili dioničari nelegalnim odlukama privremenog upravitelja pod paskom DAB-a, optužuje Sulejman Tabaković, pravni savjetnik i predsjednik Nadzornog odbora Udruge "Dionica Croatia banke d.d.", u jeku prodaje Crobe. Tvrdi da je prodaja od strane DAB-a nezakonita i štetna za državu, prevara za investitore i nastavak osporavanja ustavnih i zakonskih prava osnivača koji traje od 1999.
Nastavlja se nanošenje štete ulagačima čiji je kapital konfisciran u nezakonitu postupku DAB-a, HNB-a i Vlade RH, a koja će biti naplaćena od poreznih obveznika nakon završenog postupka pred Sudom EU u Luksemburgu jer hrvatski sudovi ne sude u skladu s preuzetim uredbama i direktivama EU zakonodavstva, niti prema domaćem zakonodavnom okviru – uvjerava Tabaković.
Do kraja listopada Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga prikupila je tri obvezujuće ponude zainteresiranih investitora i do 20. studenoga najavila odabir kupca. No, ni kroz 20 godina od razvlaštenja dioničara ne nazire se kraj pravnoj bitci kojom pokušavaju dokazati da im je vlasništvo oduzeto nezakonito, a nije poznato niti znaju li potencijalni kupci za njihova potraživanja.
Još uvijek se vode sporovi pred svim sudovima u Hrvatskoj, ali jedino je stvarno i mjesno nadležan Trgovački sud u Zagrebu. Ima nekoliko procesa na Vrhovnom sudu, Ustavnom sudu i Sudu u Strasbourgu koji isto tako nije nadležan iako je donio presude koje daju pravo tužiteljima na vlasništvo kapitala. Nakon takvih presuda u Strasbourgu Ustavni sud je poništio već donesene pravosnažne konačne i izvršne presude, pet godina nakon što ih je donio Visoki trgovački sud kako bi ujednačio njegovu praksu s presudama trgovačkih sudova Hrvatske. To je pravni „nonsense“ jer bi to mogao samo Vrhovni sud, ali u fazi donošenja presuda, a ne poništenjem pravosnažnih konačnih presuda VTS-a – pojašnjava Tabaković materiju koja je iznimno zahtjevna i onima koji ovu sudsku „trakavicu“ prate već dva desetljeća.
A da podsjetimo; banku je 1989. osnovalo 5753 članova; kupili su dionice tijekom osnivačke emisije s kraja 80-ih i početka 90-ih godina ili tijekom drugog izdanja dionica krajem 1997. Ukupno 1,286.686 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 398,56 kuna, a od 1997. godine 200 kuna. Temeljni je kapital bio 257,3 milijuna kuna. Banka 1998. u jednom danu postaje nelikvidna za šest milijuna kuna, nakon čega HNB postavlja privremenog upravitelja Adolfa Matejku i suspendira upravljačka tijela.
U tom razdoblju umanjuju aktivu i imovinu banke, nesporna potraživanja proglašavaju spornima te nakon toga i nesrazmjerno povećanih rashoda iskazuju veliki potencijalni gubitak koji se tretira kao stvarni. Potom Vlada donosi odluku o poništenju dionica i prisvaja banku, kaže Tabaković.
Odlukom HNB-a 1999. kreće proces sanacije, a 2000. su izdane nove zamjenske dionice, čime je postupak sanacije dovršen, a banka prešla u 100-postotno vlasništvo DAB-a. Tabaković tvrdi da su, u međuvremenu, 1997. Zakon o sanaciji i članak 90. Zakona o narodnoj banci, po kojima je to provedeno, suspendirani kao neustavni, no, odluka o oduzimanju vlasničkih i upravljačkih prava kao njihove posljedice još je na snazi. Privremeni je upravitelj u prosincu 1999. DAB-u predložio djelomično obeštećenje dioničara kako bi budući strateški partner imao jasnu vlasničku situaciju – tako je sklopljeno 18 izvansudskih nagodbi, i to s osobama koje, tvrdi Tabaković, nisu bile vlasnici dionica jer je banka vodila s njima sporove – nisu vraćali kredite za kupnju dionica. Dioničari podnose ustavnu tužbu u listopadu 1999., a Ustavni sud nakon četiri godine obustavlja postupak. Izdvojeno mišljenje daju sutkinja Emilija Rajić, suprotno mišljenje Petar Klarić, bivši predsjednik Ustavnoga suda, a da je nelegitimno razvlaštenje dioničara izjašnjavaju se i vještaci u postupku Srećko Jelinić, Jakša Barbić, Mato Palić, Anđelko Bilušić i Marjan Živković. Trenutačno tužba osam tužitelja, razvlaštenih dioničara, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, od listopada 2019. čeka pripremno ročište.
U tužbi smo zatražili da se u od Suda EU u Luksemburgu zatraži mišljenje vezano za predmet i meritum spora koji će biti rješavan pred sudom – otkriva Tabaković pojašnjavajući da, osim naknade štete za oduzete dionice, potražuju i naknadu štete po izgubljenoj dobiti.
Iz HNB-a poručuju da je odluka Vlade o sanaciji i restrukturiranju Croatia banke donesena na njihov prijedlog, na temelju i u skladu s tada važećim Zakonom o sanaciji i restrukturiranju banaka te da Ustavni sud nikad nije utvrdio neustavnost tog Zakona. Nakon što je donesen Zakon o prestanku važenja Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka Ustavni sud je obustavio sve do tada pokrenute postupke za ocjenu suglasnosti Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka s Ustavom zbog nepostojanja pretpostavki za vođenje tog postupka.
Te odluke o obustavi, prema izričitom obrazloženju Ustavnog suda, donesene su neovisno o tome što je člankom 2. Zakona o prestanku važenja Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka propisano da će se postupak sanacije i restrukturiranja banaka, pokrenut do dana stupanja tog Zakona na snagu, dovršiti prema odredbama Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka. Iz toga proizlazi da je odluka Vlade o sanaciji Croatia banke zakonita i da njezina neustavnost nikad nije bila utvrđena – ističu u HNB-u.
Poznato im je, kažu, da su bivši dioničari podnosili tužbe protiv Croatia banke i DAB-a, ali i da je Visoki trgovački sud ustanovio praksu odbijanja takvih tužbi kao i da je Ustavni sud odbio sve ustavne tužbe protiv takvih odluka Visokog trgovačkog suda.
Na pitanje znaju li potencijalni kupci za ove prijepore, iz DAB-a odvraćaju da su svi zainteresirani investitori, uključeni u proces „due diligencea“, bili su u mogućnosti raspolagati svim potrebnim informacijama o banci te da su sve dosadašnje tužbe bivših/razvlaštenih dioničara pravomoćno okončane u korist DAB-a i RH.
Upućuju i na potrebu poštivanja EU Direktive o sanaciji banaka koja propisuje stavljanje javnog interesa, dakle stabilnosti bankarskog sustava iznad privatnog interesa, odnosno pojedinačnog vlasništva nad dionicama što je, kažu, model po kojem je davnih dana sanirana Croatia banka.
Konkretno, kad svjedočimo situaciji u kojoj je potrošen uplaćeni kapital, odnosno u slučaju Croatia banke dvostruko više, onda dioničari više ni ne mogu biti vlasnici dionica s ''negativnom vrijednošću'', već tvrtka odlazi u stečaj, što u slučaju bankarske institucije znači da je onaj tko namiri postojeće gubitke i uplati novi kapital novi vlasnik banke, što je situacija koja se dogodila u Croatia banci – zaključuju u DAB-u, a traženje obeštećenja razvlaštenih dioničara nazivaju pokušajem opstrukcije prodaje banke i poručuju da za to ne postoji nikakvo zakonsko uporište ni u RH, ni u regulativi EU.
U odnosu na postupke u tijeku ne očekujemo promjenu mišljenja suda ni zauzimanje drukčijeg stava, protivnog svim do sada donesenim presudama – uvjereni su u DAB-u.
pa mmoramo graditi crkve skole davat penzije davati za porodzaje sve preko granice prokleti bili kojem se bogu mole ubije djete u bosni a u hrvatsko porodiljni novac bas fin puno naopako u hr ali plenki nista nezna