Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericssona Nikole Tesle:
Industrija 4.0 temelji se na digitalizaciji, Internetu stvari, umjetnoj inteligenciji te nano-, bio- i neuro-tehnologijama. 5G postaje glavna tema svih relevantnih dionika našeg digitaliziranog svijeta. Iako već živimo u izrazito dinamičnom okruženju, za samo nekoliko godina sve će biti sasvim drukčije. Ove brze promjene traže i promptne prilagodbe, pa se Hrvatska bez odlaganja mora ravnopravno s ostalim državama integrirati u sve procese i tokove digitalne transformacije. Za to su nam potrebni kreativni ljudi, spremni na promjenu i brzo usvajanje novih znanja i vještina te infrastruktura koja će osigurati ravnomjernije uvođenje novih tehnologija i dostupnost brzog interneta diljem zemlje. Odgovornost za stvaranje tih preduvjeta disperzirana je na više ključnih dionika. Mi u ENT-u već dajemo snažan doprinos. Tako smo početkom godine prvi u Hrvatskoj demonstrirali mogućnosti koje nudi 5G tehnologija, a tijekom ljeta podržali vodeće hrvatske operatore u njihovom predstavljanju funkcionalnosti 5G-a u stvarnom okruženju s naglaskom na usluge krajnjim korisnicima. Proširili smo i naše razvojno-istraživačke aktivnosti u području razvoja mobilnih komunikacija 4. i 5. generacije te samo tijekom ove godine zaposlili 255 stručnjaka. Posebno smo ponosni što smo otvorili ured Osijeku gdje radi 30-ak stručnjaka, a u planu je dodatno zapošljavanje i širenje odgovornosti.
S druge strane, važnost ICT industrije za Hrvatsku je neupitna. Ona zapošljava više od 36.000 ljudi, ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna te je drugu godinu prva u izvozu. Planovi su i optimističniji. Procjenjuje se da će ICT do 2025. dosegnuti 55 milijardi kuna prihoda. Za takav rast bit će potrebno dodatnih 19.000 ICT stručnjaka, no kako njih već nedostaje, smatram to velikim izazovom za Hrvatsku, Europu, pa i šire. ICT stručnjaci predstavljaju preduvjet bez kojeg se ne može (conditio sine qua non) u promjene. Očekuje se da će utjecaj ICT-a u budućnosti biti još veći s uvođenjem 5G tehnologije, IoT-a i AI-a.
Dodatnim mjerama parafiskalnog i fiskalnog rasterećenja gospodarstva može se i mora pozitivno utjecati na bolje uvjete za nagrađivanje i zadržavanje mladih stručnjaka u Hrvatskoj jer trendovi na tržištu rada nisu zadovoljavajući. Posebno je to vidljivo industrijama poput ICT-a, u kojima rade stručnjaci konkurentni na tržištu rada i izvan zemlje.
Svjesni smo da su kompanije, koje posluju u znatno povoljnijim uvjetima, u konkurentskoj prednosti. Zahvaljujući tome one utječu i na brži razvoj zemalja u kojima djeluju što se vidi na ljestvici konkurentnosti u svijetu. Naime, ubrzan razvoj ICT sektora potiče multisektorsku i multidisciplinarnu suradnji te je važan element konkurentnosti, pa i ostalih industrija, uključujući i javni sektor, a onda i bržeg razvoja nacionalne ekonomije i društva. Paralelno s tim odvija se proces tehnološke standardizacije kao i strateškog komuniciranja tema vezanih uz digitalno doba. To uključuje brojne promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira, kao i donošenje odluka koje će ubrzati razvoj digitalne transformacije i ICT infrastrukture u Hrvatskoj. Nisu svi aspekti tog novog povezanog svijeta do kraja definirani niti ih građani doživljavaju jednoznačno. Zato mora postojati i komunikacijska platforma putem koje bi se razgovaralo o svim izazovima umrežavanja te tražila optimalna rješenja, jer u digitalnoj eri računamo na sve potencijale koje imamo, bilo da je riječ o tehnološkim, ekonomskim ili društvenim kapacitetima.
Snažan doprinos jačanju pozicije ICT-a u Hrvatskoj bila bi promjena Strategije pametne specijalizacije u kojoj bi ICT postao vertikalna industrija, čime bi se širom otvorila vrata većem broju razvojno istraživačkih projekata u ICT-u.
