Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore:
Hrvatska ovu godinu završava relativno uspješno s nastavkom gospodarskog rasta uz rekordnu turističku sezonu, pozitivnim trendovima na tržištu rada uz znatno smanjenje stope nezaposlenosti, rastom plaća i potrošnje stanovništva, te zadržavanjem uravnoteženog državnog proračuna pod okriljem porezne reforme, smanjenjem pokazatelja inozemne zaduženosti i javnog duga. Gospodarski rast na zdravim temeljima prepoznale su i rejting agencije povećavajući kreditni rejting zemlje blizu razine investicijskog, s očekivanjem skorog povratka na tu razinu.
Stoga bi cilj razvojne politike u narednoj godini trebao biti usmjeren na osiguravanje uvjeta za nastavak i ubrzanje gospodarskog rasta, uz dinamičniju i dublju provedbu strukturnih reformi koje bi taj rast učinile održivim.
Unutarnji problemi, zbog spore promjene gospodarske strukture, ostaju isti s obilježjima prevelikog značaja turizma osjetljivog na mnogobrojne rizike, relativno skromne i tehnološki nedovoljno napredne industrije, strukturne neusklađenosti na tržištu rada, nedovoljne konkurentnosti i izvozne orijentiranosti, nedostatne inovativnosti, slabe povezanosti proizvodnje i znanstveno-istraživačkog rada, zaostajanja u primjeni suvremenih tehnologija te, općenito, izostanka dugoročnije strategije, odnosno vizije gospodarskog razvoja i razvojnih prioriteta temeljenih na vlastitim komparativnim prednostima.
U tim se slabostima kriju i prilike koje se u narednoj godini mogu u većoj mjeri iskoristiti i u čemu HGK daje svoj doprinos. Među ostalim, riječ je o otvaranju novih izvoznih tržišta i stvaranju poslovnih veza s rastućim svjetskim gospodarstvima, rješavanju strukturnih problema tržišta rada putem uvođenja dualnog obrazovanja te digitalizaciji komore u cilju korištenja svih prednosti informatičkih tehnologija u službi potpore poslovnim aktivnostima.
Važno je da u narednoj godini iskoristimo sve prilike koje nam pruža nastavak, mada nešto sporijim tempom, gospodarskog rasta u svijetu i EU, vjerojatno zadržavanje niskih kamatnih stopa na europskom području te raspoloživost visokog iznosa sredstava iz fondova EU koje možemo pametno iskoristiti za dinamiziranje gospodarskog rasta. U tom kontekstu očekujem, uz već definiran nastavak uspješne porezne reforme, čvršću i bržu provedbu ostalih važnih reformi, prije svega reforme pravosuđa, javne uprave, državnih poduzeća, zdravstvenog sustava i obrazovanja kako bi se, uz mjere i aktivnosti koje unaprjeđuju poslovno okruženje i konkurentnost, Hrvatska u budućnosti pozicionirala među po dinamici rasta uspješnije europske zemlje.
