Prošlu su godinu u trgovini i prehrambenoj industriji i turizmu obilježili rekordni rezultati poslovanja, koji su produkt kontinuiranog rasta BDP-a tijekom četiri godine. Iako Hrvatska generira skroman rast od 2,5 do 3 posto godišnje, potrošnja građana premašila je pretkriznu razinu što objašnjava dobre brojke iz izvještaja većih tvrtki.
Visoke investicije turizma
Tvrtke poput Podravke i Atlantic Grupe koje nude prehrambene artikle imale su izvrsnu poslovnu godinu s rekordnim rezultatima. To ne čudi jer je osobna potrošnja građana u proteklim godinama rasla po visokim stopama, a bila je potaknuta i poreznim rasterećenjima. U prošloj godini potrošnja je pojačana i činjenicom da su građani krenuli u zaduživanje po nenamjenskim kreditima. Zapravo podignuto je gotovo šest milijardi kuna novih gotovinskih kredita, a otprilike je za toliko rasla i osobna potrošnja. Turistička potrošnja je pomognuta činjenicom da su turisti posljednjih godina zaobilazili konkurentske zemlje sjeverne Afrike, Turske pa čak i Grčke što zbog terorističkih napada, a što zbog migracijskog vala i izbjeglica.
Sezona pred nama je prva sezona punog povratka tih zemalja na tržište, a već se sada bilježi sporiji booking. Ipak u godinama u kojima smo bili apsolutni turistički hit hrvatske turističke kompanije napravile su veliki iskorak u kvaliteti ponude. Veliki su hotelijeri poput Valamara i Maistre te Plave Lagune plasirali stotine milijuna eura investicija i svoje su kapacitete podigli na višu razinu što im sada smanjuje rizike u novoj sezoni. Ne moraju se više boriti za gosta kojeg privlači turski all inclusive već za goste koji biraju višu razinu kvalitete, ali su time i zahtjevniji. U turizmu smo, unatoč podizanju kvalitete i dalje daleko od elitnih destinacija i visoko kvalitetnog proizvoda, a prvenstveno zbog neujednačenosti u kvaliteti privatnog obiteljskog smještaja te niske razvijenosti dijela destinacija. Turizam ipak nosi 17 posto ukupnog BDP-a što pak ne govori o njegovoj visokoj razvijenosti koliko o deficitu razvoja ostalih industrija.
Brodogradnja pojela sebe
Lani je počeo pad industrijske proizvodnje koji se ne zaustavlja ni u prvim mjesecima tekuće godine. Posljedica je to niske baze, odnosno izuzetno niske proizvodnje koju potom može srušiti neisporuka jednog broda iz škverova. Hrvatska ne proizvodi već uglavnom uvozi, ali postoje kompanije na tržištu koje nižu kvalitetne rezultate i na koje se može usmjeriti pažnja poput Končara koji je objavio pristojne rezultate s oko tri milijarde kuna prihoda u prošloj godini. Među velikim kompanijama koje kotiraju na burzi nema puno onih iz industrije, ako to pak nije proizvodnja prehrambenih proizvoda, ali među uspješnim projektima su svakako HS Produkt i Rimac automobili koji imaju jedinstven i svjetski priznat proizvod.
Na razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću bi se i trebala fokusirati domaća proizvodnja, investicije, ali i državni poticaji koji se često plasiraju u propale industrije. Tipičan primjer je brodogradnja, preciznije velika brodogradnja, koja je u posljednjih dvadeset godina zapravo proizvela samo negativne rezultate i pojela sama svoj kapital. Svoj je doprinos gospodarstvu svela na isplatu plaća radnicima koji su uz domišljatiju politiku mogli raditi i na održivijim poslovima.
>>Zagreb: Novi Agrokor od 1. travnja počinje poslovati pod imenom Fortenova grupa
