Za srbijanskog energetskog mogula Vuka Hamovića hrvatska javnost čula je prije dvije godine kada je od njegove kompanije EFT Group Hrvatska elektroprivreda, pod vodstvom tadašnjeg direktora Ivana Mravka, kupila struju po cijeni od 81 eura za megavat, da bi se cijena uskoro prepolovila. EFT je vodeći trgovac električnom energijom na tržištu srednje i jugoistočne Europe. Energiju isporučuju elektroprivredama, operatorima i industrijskim potrošačima u 19 zemalja, a svakodnevno trguju i na osam burzi električnom energijom. Kompanija godišnje isporuči energije kolika je ukupna hrvatska potrošnja, odnosno blizu 18 teravatsati.
Jeftino za HEP
Od Hamovićeve tvrtke HEP je nedavno kupio struju i za 2011. godinu po povoljnoj cijeni od 47 eura za megavat.
– Više od 65 posto našeg poslovanja realiziramo na tržištima EU. Prošle godine isporučili smo više od 17 teravatsati energije i ostvarili više od milijardu eura prihoda. Trgovina električnom energijom nesumnjivo je najvažniji katalizator razvoja energetskog sektora u regiji – kazao je glasnogovornik EFT-a Nenad Savić.
EFT nije samo trgovac. Strateško opredjeljenje tvrtke je da postane prva privatna elektroprivreda u regiji koja je nastala organskim razvojem. U tom smjeru aktivno ulažu u razvoj novih proizvodnih kapaciteta. – Do sada smo investirali više od 75 milijuna eura, a svi naši projekti zasad su u BiH. Uspješno smo završili dovodni tunel Fatničko polje – akumulacija Bileća, preuzeli smo rudnik lignita Stanari, u blizini kojeg gradimo istoimenu termoelektranu. Odnedavno smo počeli i radove na gradnji hidroelektrane Ulog, na gornjem toku Neretve. Usporedno s tim, razmatramo još nekoliko projekata u regiji – kazao je Savić.
Hrvatsku ocjenjuje važnim tržištem. EFT je već godinama najveći opskrbljivač HEP-a i nadaju se da će se suradnja nastaviti i u budućnosti.
Deficitarna regija
– Do sada nismo ulagali u Hrvatsku, iako postoje projekti koji su zanimljivi po više osnova. Investitori će ulagati u hrvatsku energetiku kada se za to stvori odgovarajući ambijent. Tu prije svega mislimo na uspostavljanje cjenovne politike koju u većoj mjeri određuje tržište i prekid državnih subvencija za sve potrošače, kao i stvarna primjena već usvojenih pravnih okvira i donesenih podzakonskih akata. Pristup EU među ostalim nameće i ovu vrstu reforme energetskog sektora, koja je Hrvatskoj prijeko potrebna – kazao je Savić.
Po projekcijama iz EFT-a, da bi se mogao ostvariti željeni ekonomski rast, do 2020. bit će nužno izgraditi novih elektrana s instaliranih 16.700 megavata.
– Da bi se postigao željeni investicijski cilj, svaki građanin regije do 2020. morao bi izdvoji 35 eura na godinu samo na investicije u energetiku. Građani Njemačke izdvajaju 50 eura godišnje za investicije u energetiku, ali je njihov BDP sedam puta veći od regije. Usporedno s tim, ekonomije regije energetski su veoma intenzivne. Da bi stvorile jedan euro dodatne vrijednosti, industriji naše regije potrebno je dvostruko više energije od industrije Njemačke. Dakle, izazov je zaista golem i upozorava na to da će energija u regiji ostati deficitarna i veoma skupa roba – zaključio je Savić.
