Tehnička Vlada Tihomira Oreškovića jučer je donijela i Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa od 2016. do 2020. godine te pripadajući okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na područjima u kojima ne postoji dovoljan komercijalni interes za ulaganja. Usvajanje ovih dokumenata bilo je važno jer su preduvjet za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020.

Nepovratna sredstva

Vlada je zapravo uspjela odraditi upravo tehnički dio i zadovoljiti uvjete za povlačenje europskog novca. Cilj nove, osvježene strategije sličan je prijašnjoj, ali s višim udjelima, a to je da sva kućanstava imaju brzi internet (od 30 Mbit/s), a superbrzi internet (iznad 100 Mbit/s) polovica kućanstava...

Rast

Internetsko oglašavanje u SAD-u uskoro će premašiti televizijsko

6

Problematična umreženost

Dokad ćemo imati skuplji i lošiji internet od ostalih u EU

Za izgradnju mreža koje omogućuju razvoj brzog interneta do 2023. godine trebali bismo utrošiti 252 milijuna eura. I to iz fondova EU 117,2 milijuna eura te 134,8 milijuna eura koji će biti pokriveni zajmom Europske investicijske banke (EIB). Oba izvora financiranja za tijela javne vlasti na lokalnoj razini su nepovratna sredstva, stoji u usvojenom okvirnom programu.

Digitalna ekonomija

Očekuje se i da će doprinos privatnih sredstava sufinanciranja mreža za brzi internet biti 120 milijuna eura. Prosječna godišnja sredstva tako iznose 31,5 milijuna eura. Tome se može dodati novac iz lokalnih i regionalnih proračuna.

Cilj je strategije i da polovica kućanstava ima internet najmanje brzine od 100 Mbit/s

Kako piše u strategiji, naglasak se stavlja na potrebu osiguranja dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s za barem polovicu hrvatskih kućanstava do 2020. te kako bi razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa pratio i razvoj usluga i aplikacija kojima za nesmetani rad trebaju brzine veće od 100 Mbit/s.

Na taj način stvaraju se preduvjeti za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa i usluga kao temelja za ubrzani gospodarski rast i novo zapošljavanje u kontekstu razvoja digitalnoga gospodarstva, koje može ostvariti konkurentne prednosti na tržištu EU. Strategijom je utvrđeno da dosadašnje stanje nije zadovoljavajuće te da zaostajemo za EU. Tek 2,79% korisnika ima internet od 30 Mbit/s ili brži, u EU je prosjek 30 posto.

>> Dokad ćemo imati skuplji i lošiji internet od ostalih u EU

znamo i cijene

Radila je na kruzeru samo za odrasle: 'Ono što se događa u crvenoj sobi za mnoge bi moglo biti previše'

TREBA POTPUNU ADAPTACIJU

FOTO Nagledali smo se svakakvih stanova u Zagrebu po visokoj cijeni. No ovaj je poseban hit

37

HZZO PODNIO TUŽBU

Zagrepčanka mora platiti trošak liječenja u Hrvatskoj jer je imala prebivalište u Njemačkoj

Uspješna priča poduzetnika

Od studentske ideje do utjecajnog portala: 'Nije bilo bogatih roditelja, nego “ajmo pa kud puklo”

VIDEO

Ivan Šarić i Natko Beck razgovarali o neočekivanoj temi važnoj za sve građane

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće