U godini najintenzivnije krize Agrokora njegovi su dobavljači, za koje je strahovala Vlada, ostvarili prilično dobre rezultate. Može se reći ili da su njihove jadikovke u javnosti bile pretjerane ili da su uspjeli nadomjestiti pad poslovanja s Agrokorom u drugim trgovačkim lancima ili na novim tržištima.
Kraš i Atlantic Grupa ostvarili su rast dobiti i prihoda, a Podravka je imala pad dobiti, ali ne uzrokovan problemima u Agrokoru već lošim poslovnim procjenama bivše Uprave predvođene Zvonimirom Mršićem.
Do kraja ožujka 25 mil. kn
Atlantic Grupa je ostvarila ukupno 5,3 milijarde kuna prihoda i time povećala prihode za gotovo četiri posto unatoč činjenici da su joj prihodi s Agrokorom pali za 15 posto. Čak im je na ruku, kažu, išlo što je pao volumen prodaje kroz Agrokorovu veleprodaju pa su direktno s kupcima ugovarali prodaju, a priznaju i da su puno bolje poslovali s Lidlom prošle godine. Izloženost Agrokoru im je pala s 355 na 290 milijuna kuna, a imaju oko 90 milijuna kuna graničnog duga. Očekuju da će im se do kraja ožujka podmiriti još 25 milijuna kuna tog dijela duga.
S druge strane pojačali su prodajne aktivnosti pa su na svim tržištima imali rast. Najveći im je rast u Hrvatskoj koja im je i najjače tržište na kojem ostvaruju 30 posto svih prodajnih prihoda, odnosno oko 1,58 milijardi kuna. najviše prihoda donosi im prodaja kave, koja donese svaku petu kunu u Atlantic Grupu. Na kraju 2017. imaju neto dobit od 275,5 milijuna kuna, čime je zabilježen rast od gotovo 70 posto u odnosu na 2016. Za iduću godinu najavljuju prihode od 5,4 milijardu kuna, 160 milijuna kuna investicija, a i dalje snimaju priliku za akvizicije. Ipak kako ništa nije u fazi pregovora najavljuju veću dividendu nego lani.
Podravka je imala turbulentnu godinu. Marin Pucar imenovan je prvim čovjekom koprivničke industrije krajem veljače 2017., a naslijedio je poslovne odluke i ulaganja Zvonimira Mršića. Samo desetak dana prije Pucarova imenovanja bivša uprava je otvorila tvornicu u Tanzaniju u koju su uložili četiri milijuna eura. Umjesto planiranih 200 milijuna kuna prihoda ta je tvornica do kraja godine donijela tek osam milijuna kuna, a gubitci na investicijama u Tanzaniji, ali i Kini i MENA regiji umanjili su dobit Podravke za 51 milijun kuna. Uprava i Nadzorni odbor Podravke utvrdili su da poslovanje tržišta Afrike, Kine i MENA-e regije nije održivo jer od 2015. godine kontinuirano odstupa od poslovnih planova koji su tada bili podloga za donošenje poslovne odluke o ulaganju u navedena tržišta, stoji u priopćenju iz kompanije.
U tri godine naime u ta tri huba uloženo je 150 milijuna kuna, dok je ostvareno tek nešto više od 20 milijuna kuna prihoda. Na kraju godine Podravka je ostvarila prihodi od 4,22 milijarde kuna, koji su neznatno niži od onih u 2016., ali se neto dobit svela na oko 60 milijuna kuna. U priopćenju pristiglom iz kompanije stoji i da je kompanija usklađivala identificirane nekonzistentnosti u tretmanu evidentiranja podataka o prihodima na tržištu Rusije. Na tržištima Istočne Europe pak Podravka je rasla gotovo deset posto, a u farmaceutskom dijelu poslovanja ostvareno je 867,5 milijuna kuna prihoda što je rast od 6,4 posto u odnosu na 2016. Mogli bi dakle zaključiti da je Podravka imala više problema s lošim investicijama nego Agrokorom.
Kraševi rezultati su izvrsni. Rasli su i prihodi, profitabilnost poslovanja i neto dobit. I u 2016. je Kraš imao kvalitetan rezultat, a 2017. godine ga je nadmašio. Naime, tvrtka je imala zaradu od 30,45 milijuna kuna što je 19 posto više nego u 2016. Prihodi su premašili milijardu kuna, a oko 465 milijuna kuna tih prihoda ostvareno je izvozom.
U tvrtki su se pohvalili i da su na većini postojećih izvoznih tržišta ostvarili rast, a najviše na tržištu SAD-a, Australije, Palestine, Češke, Nizozemske, BiH, Makedonije, Crne Gore i Kosova, a lani su počeli izvoziti u Tursku, Kuvajt i Irsku.
Dvoznamenkasti rast Adrisa
Adris Grupa, koja je Agrokoru vjerovnik, a ne dobavljač još nije objavila godišnje rezultate, ali nije ni obvezna to učiniti do kraja ožujka. Ipak očekuje se objava dvoznamenkastog rasta u svim segmentima poslovanja, od osiguranja, turizma pa do proizvodnje zdrave hrane kroz Cromaris.
Croatia osiguranje objavilo je rezultate poslovanja za cijelu godinu, dok je Adris objavio tek podatke za četvrti kvartal. Ti podaci nisu relevantni na godišnjoj razini s obzirom na to da na njih značajno utječe poslovanje turističke kompanije Maistra koja prirodno u posljednja tri mjeseca godine ima loše rezultate i niže gubitak. Croatia osiguranje imalo je zaradu od gotovo 252 milijuna kuna. Tvrtka je povećala neto dobit za čak 43 posto. Ukupni konsolidirani prihodi Croatia osiguranja tijekom prošle godine iznosili su 3,41 milijardu kuna i bili su za 4,2 posto veći nego 2016. Ukupni rashodi istovremeno su porasli na 3,16 milijardi kuna.
Odlično. Njima ne treba ni vraćati dugove, vratiti samo vjerovnicima. Prvenstveno omraženom Knighthead fondu.