Prema agregiranim podacima HNB-a, domaće su banke u šest mjeseci imale dobit od oko milijardu kuna, što je za 806 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani. Iako još nisu objavljeni podaci za sve banke posebno, iz onih koje su rezultate objavile na Zagrebačkoj burzi vidljiv je znatan pad prihoda i dobiti. Zanimljivo je da su Zagrebačka i Privredna banka imale zajedno dobit od oko milijardu kuna, odnosno isto kao i sve banke, što ukazuje na to da će biti mnogo banaka koje su poslovanje završile u minusu. Prihodi, između ostalog, padaju zbog nekada izdašnih kamatnih prihoda, a koji se sada zbog manjeg kreditiranja znatno smanjuju. Do kraja lipnja banke su plasirale kredite vrijedne 272 milijarde kuna, što je 7,5 milijardi kuna manje u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Najveći razlog tome je loša situacija u tvrtkama i njihova nemogućnost daljnjeg zaduživanja. Istodobno se povećava udjel loših kredita, koji je na kraju svibnja bio na razini od 14,57 posto, a predviđa se da će do kraja godine biti 18 posto.
Novi udarac na zaradu banaka sljedeće godine bit će stroži propisi o klasifikacijama plasmana koji će se primijeniti od listopada, a zbog koje će banke morati već u prvoj godini rezervacije povećati za 1,3 milijarde kuna. Pali su i depoziti u bankama, no najviše zato što su strane banke, vlasnice domaćih, povukle 11,78 milijardi kuna. Stanovništvo za sada ipak zadržava svoju ušteđevinu. Na kraju lipnja imali su oročene 3,23 milijarde kuna više nego lani, tj. 138,3 milijarde kuna.
>> Boris Vujčić: Bonus - jedna fiksna plaća, iznimno dvije
