Ministarstvo gospodarstva izradilo je radnu verziju zakona o obnovljivim izvorima energije i proslijedilo na raspravu. Obnovljivi izvori energije su trenutačno regulirani Zakonom o tržištu električne energije, koji također ide u izmjene.
Konačne verzije zakona trebale bi se naći na dnevnom redu Vlade do kraja godine. Biznis s obnovljivim izvorima energije postao je atraktivan i mnogi su ga pokretali, velikim dijelom i zato što država daje potporu za tzv. povlaštene proizvođače. Sada se predlaže predlaganje promjena u poticajima koji bi bili u obliku premijskoj sustava, a ne više tzv. Feed in tarifa, odnosno zajamčenih tarifa koju smo uveli prije nekoliko godina. Tako bi ubuduće proizvođač obnovljivih izvora energije, električnu energiju prodavao na burzi električne energije, koju treba formirati. Dakle, prodavala bi se električna energija izravno na tržištu, a proizvođačima bi se plaćala premija na postignutu prodajnu cijenu.
Korisnici električne energije bi stoga morali imati odgovornost za uravnoteženje, osim ako ne postoje likvidna tržišta dnevnog uravnoteženja. Prijedlogom zakona, a kroz novi oblik poticaja, osiguralo bi se da proizvođači nemaju poticaj za proizvodnju električne energije po negativnim cijenama. Riječ je o cijenama kada ponuda premaši potražnju, što se na tržištu električne energije vrlo rijetko događa. Do lipnja ove godine instalirana snaga za 923 povlaštena proizvođača iz elektrana na obnovljive izvore energije bila je 321,03 MW. U tijeku su bili projekti, dakle koji su sklopljeni s HROTE, a još nisu priključeni na mrežu za 403 elektrane s planiranom snagom od 560,31 MW. Tako da je danas, snaga od 321,03 MW puno veća, prema procjenama oko 350 MW. Ulaskom u EU Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20 posto.
Taj plan napravljen je na temelju strategije iz 2009. godine koja je predviđala rast BDP-a od pet posto godišnje, no imali smo pad od tada, pa je napravljen novi Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije gdje je utvrđen udjel u obnovljivim izvorima energije. Na velike i male hidroelektrane odnosilo bi se 79,6 posto, 10,5 posto na vjetroelektrane, 8,3 posto od elektrana na biomasu, 0,9 posto od geotermalnih elektrana i 0,7 posto od sunčanih elektrana. Prema podacima, 2012. godine, udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije bio je 16,8 posto. Od 2011. godine najveći rast udjela imale su sunčane elektrane i njih je čak 882 od ukupno 923 elektrana.
>>Dobio europski novac za solarnu elektranu, ali nema kome prodati struju
>>Rockefelleri ulažu u čistu energiju, Mirela Holy može slaviti
