Kopači šljunka

Dug o kojem govore ne bi mogao nastati ni za 1000 godina

\'05.11.2008., Cakovec - Sljuncara u Cirkovljanu kod Cakovca. Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/Vecernji list\'
\'Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
23.05.2012.
u 20:18

GIU Promins: Naplatom naših misterioznih dugova Vlada bi mogla pokriti sav proračunski deficit i izbjeći sve bolne rezove

Proizvođači tehničkoga kamena, šljunka i drugih mineralnih sirovina okupljeni u GIU Promins danas su se na konferenciji za novinare opet obrušili na izjave političara Gorana Marića o devet milijardi kuna neplaćenih koncesijskih naknada samo za vađenje šljunka u Hrvatskoj.

Nismo kriminalci

Od njegove se paušalne ocjene, tvrde, nitko dosad nije javno ogradio te se u javnosti stvara slika kako se u tom sektoru bave kriminalnom djelatnošću na kojoj ostvaruju enormne profite. No, sve je to, kažu, daleko od istine. I njihove su tvrtke pogođene recesijom i svakodnevno se bore s padom potražnje, birokracijom i sporošću državne administracije, pri čemu je najveći problem netransparentnost postupaka dobivanja, odnosno produljenja rudarske koncesije te nepredvidivost rezultata i nemogućnost uvida u postupak za njegova trajanja. Direktor GIU Prominsa Gordan Šredl objašnjava kako sve to rezultira antipoduzetničkom klimom koja ne samo da odbija strana ulaganja nego navodi i postojeće ulagače na odlazak iz Hrvatske. Primjeri nefunkcioniranja pravne države očituju se i u tome da nema komunikacije između mjerodavnih ministarstva pa gospodarstvenici mjesecima i godinama čekaju izdavanje koncesija i dozvola.

I izostanak predstavnika Ministarstva uprave i Ministarstva poduzetništva dovoljno govori, rečeno je na konferenciji, koju je podržao i Davor Majetić, predsjednik HUP-a, ističući kako bi industriji nemetala koja ostvaruje prihod od 12 milijardi eura na godinu vrata trebala biti širom otvorena umjesto da čeka 10 godina kako bi zaposlila ljude i počela raditi.

41% manje radnika

Od 2008., koja je bila posljednja dobra godina u građevinarstvu, do kraja 2011. broj zaposlenih u rudarenju neenergetskih mineralnih sirovina pao je 41 posto (na 1330 radnika), a ukupni je prosječni godišnji gubitak 162 milijuna kuna. Prosječne godišnje koncesijske naknade za neenergetske mineralne sirovine iznose 46 mil. kn, a za energetske mineralne sirovine 230 mil. kn, što znači da bi za koncesiju od Marićevih 9 milijardi kuna samo šljunčari, koji plaćaju 9 milijuna kuna na godinu, morali raditi 1000 godina, proizvođači čvrstih minerala 195, a proizvođači svih mineralnih sirovina 33 godine.

Goran Marić na upit Večernjeg lista kazao je kako on ne izmišlja činjenice nego su one samo preneseni nalaz državne revizije o neobračunatoj koncesijskoj naknadi državi za 10-ak godina.

Komentara 6

DU
Deleted user
21:46 23.05.2012.

u hrvatskom društvu je lako pronaći 1000 i 1 glupost.

MR
mracinovac
20:30 23.05.2012.

Neznam točno koliko se plaća koncesije na kubik iozvađenog matrijala. Znao sam ali sam zaboravio tko bi sve popamtio. Uglavnom mislim da je kubik šljunika na šljunčari 40 kuna a koncesija koja se plaća na njega oko 1 kune.

MR
mracinovac
21:00 23.05.2012.

Zanimljiva je moja računica u kamion stane 18 kubika šljunka. Znači po kamionu je čista zarada 50 eura,

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije