1 euro 7,7 kuna

Dužnici u eurima ne trebaju se bojati sudbine švicarca

novac
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
27.01.2015.
u 19:00

Za razliku od CHF, Hrvatska narodna banka brani tečaj kune u odnosu na euro, posljednji put to je učinila u četvrtak

Slučaj rasta vrijednosti švicarskog franka na noge je digao već godinama glasne protivnike politike središnje banke, a sada se očekuje kako bi glas mogli dignuti i korisnici kredita u eurima. Naime, zbog već dugotrajnijeg slabljenja kune u odnosu na euro povećane su rate i njihovih kredita, doduše ne tako značajno kao korisnicima kredita u švicarskim francima – ni izbliza se ne bi trebali bojati sudbine zaduženih u švicarcima – ali ipak...

Nema skoka na 8 kuna

Da korisnici u eurima ne bi trebali biti u opasnosti umiruju ih i iz Hrvatske narodne banke podsjećajući da, za razliku od švicarskog franka, središnja banka štiti tečaj kune u odnosu na euro deviznim intervencijama na tržištu. Tako se nakon intervencije u četvrtak kroz otkup eura i ubrizgavanje kuna na tržište tečaj stabilizirao na oko 7,6 kuna za euro. Budući da tečaj franka HNB ne brani, na što je upozoravao HNB, problem je donekle riješila Vlada administrativnom mjerom. Pa zato i ukidanje valutne klauzule, o čemu se sve češće govori, odnosno konverzija stambenih kredita u eurima u kune, bila bi udarac za tržište i devizne rezerve. Kako je i sam HNB izračunao, ta bi konverzija koštala 7,8 milijardi eura, a devizne rezerve iznose 12,5 milijardi eura. U HNB-u objašnjavaju da svaka konverzija kredita različita od tržišne zahtijeva plaćanje tečajne razlike, a onda to utječe na smanjenje deviznih rezervi. A smisao deviznih rezervi je da štite tečaj euro - kuna. Kuna slabi već dulje vrijeme prema euru, no to nisu veće oscilacije, a kada se i dogode neke nagle, HNB intervenira. A ionako bi kuna mogla ojačati već sljedeći mjesec za kada je ministar financija Boris Lalovac najavio zaduživanje na europskom tržištu. Zbog toga stručnjaci odbijaju teze koje opet širi jedan krug ekonomista, da bi se euro mogao popeti na razinu od osam kuna, ali i ne vjeruju da će na međunarodnoj sceni utjecaj politike grčke Syrize utjecati na kretanje eura i uopće da će doći do izlaska Grčke iz eurozone.

Skupo zaduživanje

Ipak se očekuje, ističe Željko Lovrinčević, ugledni makroekonomist s Ekonomskog instituta Zagreb, da će Grčka, koja se bori s dugom od 320 milijardi eura koji dostiže 170 posto BDP-a, tražiti međunarodnu konferenciju za otpis dugova.

– Grci su pametno percipirali da im jedino mogu pomoći otpisi dugova izvan zemlje, za razliku od nas koji pripremamo otpise unutar zemlje. Sve što se otpiše jednoj skupini, morat će platiti druga skupina građana Hrvatske – upozorava Lovrinčević koji očekuje da će se zahtjev za otpisom dijela dugova uvući u političku retoriku tijekom ove izborne godine. Osim zahtjeva za otpis dugova, Syriza ne bi trebala raditi veći pritisak na europsku ekonomiju, napominje Lovrinčević ističući da Grci imaju 23 posto viši standard od Hrvata, što dovoljno govori o našem standardu.

Tiskanje eura i otkup obveznica od strane Europske središnje banke pokušaj je da se uvjeri svjetski kapital da unatoč niskim stopama rasta Europa ima šansu za jači oporavak, kažu analitičari, jer su kamate ionako poprilično niske i mogu ići samo prema gore.

Stopa kamate na njemački desetogodišnji dug iznosi 0,4 posto, a Francuska, Danska i Češka zadužuju se po cijeni manjoj od 0,5 posto. Problematične zemlje poput Španjolske i Italije zadužuju se uz kamatu od oko 1,5 posto, a Hrvatska od 3,5 posto. Percepcija rizika Hrvatske ono je što utječe i na tečaj stranih valuta pa se zbog toga, unatoč tiskanju novca, ne očekuje pad tečaja eura u odnosu na kunu.

Komentara 5

Avatar bok
bok
19:30 27.01.2015.

...ako se ima 1000 kuna duga i ne vraca, duznik ima Problem. Ako se ima 1.000.000 kuna duga i ne vraca banka ima Problem.

DU
Deleted user
19:19 27.01.2015.

U financ. krvotok RH je upumpavano preko 150 mlrd kn kredita, potrošenih uglavnom na stambeni prostor i "lipe stvari" poput automobila, namještaja, tehnike i dr. Malo je toga otišlo u obrt ili proizvodnju i sada je nastupio zastoj na svim tržištima, odnosno down su tržišta automobila, građ. materijala, tehničkih stvari i dr. Jedan od razloga jest što veseli potrošači nekoć, koji su trckali kredite na svoje slabosti i gušteve, sad stenju pod otplatama. Oni koji su se protezali koliko je jorgan dug - sad pak moraju strepiti da im akrobacije Vlade ne odnesu dodatno sredstva s kojima bi Vlada sve to "namirila". Svaka takva kombinatorika ide preko drž. proračuna i štrajfat će malog poreznog obveznika, od kojih su mnogi potopljeni zbog kugle sladoleda bez računa. Tako da se svi mi moramo bojati sudbine - jer kredita i dužnika ima popriličan broj i sada pršte idejama kako ne vratiti bankama novac, sukladno ugovorima.

TE
TechnoCroat
20:01 27.01.2015.

Neznam zasto su sve ove nase financijske analize koje objavljuje hnb, vlada i ekonomisti nepotnune i nedaju potpunu sliku gradjanima. Nijedna centralna banka pa tako ni hrvatska nema dovoljnu moc 'stitit' svoju valutu. To se vidjelo na rusiji, argentini, ukraini i mnogim drugim primjerima. I uz najbolju volju hnb nemoze dugotrajno branit tecaj jer nema tih rezervi koje bi to mogle podnjeti. Jedini nacin branjenja valute je da je ona trazena na medjunarodnom trzistu i to ako su nasi proizvodi i usluge trazeni na medjunarodnom trzistu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije