Važnost edukacije zaposlenika nešto je što se poduzetnici često ističu. Međutim, je li takva situacija i u praksi? Kakve je klima među našim poslodavcima i koliko ih doista ulaže u edukaciju?
Prema HZZ-ovoj Anketi poslodavaca za 2015. godinu, gotovo polovica anketiranih poslodavaca, njih 49,9 posto, potvrdno je odgovorila da je 2014. organizirala edukaciju ili usavršavanje radnika. To je značajno više u odnosu na 2013. godinu, kada je samo trećina organizirala usavršavanje radnika. Dodatnu edukaciju ili usavršavanje prošlo je nešto više od petine zaposlenih radnika (20,5 posto), i to najčešće kod poslodavaca ostalih oblika vlasništva kao što su zadruge, udruge, komore i slično (31,8 posto) te kod velikih poslodavaca u privatnom vlasništvu (26,5 posto). Udio radnika koji su prošli edukacije veći je u državnom ili javnom sektoru (23 posto) nego u privatnom (19 posto).
Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala, kaže kako u zadnje vrijeme nema konferencije poslovnog sektora na kojoj se ne ističe važnost edukacije zaposlenika. Međutim, dodaje, veliki je broj tvrtki u krizi troškove rezao upravo na stavkama edukacije jer su smatrali da je to nešto bez čega se može, ali se tako zaostaje za konkurencijom.
- Ima jedan zabavan komentar na LinkedInu koji se često dijeli i mislim da odlično oslikava problem edukacije zaposlenika. "Što ako educiramo ljude i onda oni odu iz kompanije? A što ako ih ne educiramo, a oni ostanu?". Ako se ne ulaže u razvoj ljudi, ne može se očekivati niti razvoj kompanije, eventualno status quo ili još gore, njeno tržišno zaostajanje - poručuje Novaković. I posao u državnoj upravi, kaže, promijenio se tijekom posljednjih deset godina zbog novih tehnologija i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
- Za rad u državnoj upravi sada je iznimno bitno poznavanje engleskog jezika, administracije Europske unije, ali i poznavanje projekata. Na žalost, i u državnom sektoru se s dolaskom krize upravo edukacija pokazala kao prvi trošak koji se reže - kaže Novaković.
Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, ističe kako se na radna mjesta glavnih rukovoditelja, viših rukovoditelja i rukovoditelja ne mogu rasporediti državni službenici koji nemaju završen program usavršavanja za obavljanje poslova rukovodećih državnih službenika, sukladno Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi.
- Međutim, ova se obveza ne poštuje jer je nelogično provoditi stručno usavršavanje za rukovodeća radna mjesta unaprijed, a Uredba ne predviđa mogućnost naknadnog pohađanja programa - kaže Kuhar, dodajući da to ukazuje na to da državna uprava ne poštuje standarde koje je sama propisala.
- Sami državni službenici Sindikatu se često žale na nedostatnu edukaciju i pojašnjenje svakodnevnih zakonskih promjena i promjena u radu i postupanju koje takve promjene uzrokuju, ali bilo je i slučajeva da su nam se poslodavci žalili na nezainteresiranost službenika za seminare i druge oblike usavršavanja čije pohađanje im je bilo omogućeno - kaže Kuhar.
>> Istraživanje: Neformalna edukacija sve bolja podloga za posao
