Europska komisija odlučna je u provedbi prilagodbe kako bi se osigurao nastavak tradicionalnog tijeka trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e, stoji u odgovoru povjerenika za trgovinu Karela De Guchta na pitanje hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule. Picula je još u kolovozu pitao EK koje mjere planira poduzeti kako bi se očuvao trgovački opseg razmjene između EU i CEFTA-e nakon pristupanja naše zemlje Uniji, odnosno olakšao plasman hrvatskih proizvoda na tržišta zemalja koje su do sada bile izuzetno važan trgovački partner.
Kako je izvijestio Piculin ured, De Gucht je odgovorio kako je EK svjesna poteškoća s kojima je suočena hrvatska prehrambena industrija zbog različitih uvjeta u trgovini poljoprivrednim proizvodima između CEFTA-e i tržišta EU-a. Tvrdi da će Hrvatskoj koristiti prilagodba međunarodnih sporazuma koje je EU potpisao, a koju Komisija provodi kako bi se u obzir uzela tradicionalna povlaštena trgovina između Hrvatske i trećih zemalja. To se posebno odnosi na povećanje carinskih kvota za poljoprivredne proizvode, prerađene poljoprivredne proizvode te ribu i ribarske proizvode s iznosa u okvirima EU 27 na iznose u EU 28. Konačan cilj je osigurati da se povlaštena koncesija utemeljena na tradicionalnoj trgovini između Hrvatske i njezinih partnera iz CEFTA-e prenese u sporazume koje EU potpisuje sa zemljama zapadnog Balkana.
Ulaskom u EU Hrvatska se povukla iz Ugovora CEFTA 2006, a upravo su zemlje članice CEFTA-e, nakon zemalja EU, drugi najveći trgovinski partner Hrvatske. Pristupanjem Uniji Hrvatska je privremeno izgubila pravo na povlaštene carine i uvjete za izvoz u zemlje članice CEFTA-e, čime su najviše pogođene domaća prehrambena industrija i poljoprivreda koje na to tržište izvoze 45 % svoje ukupne proizvodnje. Predviđanja su da bi hrvatska poljoprivreda već u prvoj godini izlaska iz CEFTA-e mogla izgubiti oko 220 milijuna dolara i 0,5 posto BDP-a.
>> Izlazimo iz CEFTA-e koja se oporavlja, ulazimo u EU koja tone
