Prema zimskoj prognozi Europske komisije, europsko će gospodarstvo nastaviti rasti šestu godinu zaredom u svim članicama EU, no nešto usporenije, što ne čudi s obzirom na visoke stope rasta prethodnih godina. EK upozorava na neizvjesnosti i rizike, no ni izdaleka se ne spominje riječ “kriza”.
Zaposlenost i dalje raste
– Nakon vrhunca u 2017., usporavanje rasta gospodarstva EU nastavit će se i u 2019., na 1,5 posto. Bit će izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u eurozoni, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i djelovanja domaćih činitelja u najvećim državama članicama – prokomentirao je povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici te dodao da su gospodarski temelji Europe dalje čvrsti, a dobre vijesti stižu, posebno kad je posrijedi zaposlenost.
Rast bi se trebao postupno vratiti u drugoj polovici ove godine i u 2020., nakon što je gospodarska aktivnost usporila u drugoj polovici prošle godine.
Korekcije u odnosu na jesen
Kad govori o zbivanjima na tržištima pojedinih država, Moscovici misli ponajprije na poremećaje u sektoru proizvodnje automobila, društvene napetosti i neizvjesnosti u fiskalnim politikama. Rezultat je bio pad BDP-a sa 2,4 posto u 2017. na 1,9 posto na koliko se procjenjuje za 2018., iako je u prethodnoj prognozi bio pozicioniran na 2,1 posto. Povoljne su okolnosti bolji uvjeti na tržištu rada i financiranja i blago ekspanzivni smjer fiskalne politike.
U eurozoni će, izračunali su, rast iznositi 1,3 posto u 2019. i 1,6 posto u 2020. koja će pomak naviše donijeti i za ukupno gospodarstvo EU koje bi trebalo rasti 1,7 posto. No, to su ipak korekcije naniže, jer je u jesenskim projekcijama za 2019. rast bio 1,9 posto, a za 2020. 1,8 posto.
Spušteni su izgledi za Njemačku, Italiju i Nizozemsku. Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo rasti ubrzanije od tih brojki, no ipak će sa 2,8 u 2018. usporiti na 2,7 posto u tekućoj godini te na 2,6 u 2020. Pokretač rasta i dalje je – osobna potrošnja.
