Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
U privremenim zimskim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak u Bruxellesu, Komisija procjenjuje i to da bi u 2020. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,6 posto, dok za prošlu, 2018. procjenjuje da će rast iznositi 2,8 posto.
Te dvije procjene Komisija nije promijenila u odnosu na njezine jesenske prognoze iz studenoga prošle godine, dok je procjenu rasta za 2019. snizila s 2,8 na 2,7 posto.
U 2018. blago usporen rast
Rast od 2,8 posto u 2018. predstavljao bi blago usporavanje u odnosu na 2017. godinu, kada je BDP ojačao 2,9 posto.
U prva tri tromjesečja 2018. gospodarstvo je poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Podatke za četvrto lanjsko tromjesečje i cijelu prošlu godinu Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem veljače.
Komisija u svojim procjenama navodi da je lanjski rast u velikoj mjeri bio potaknut privatnom potrošnjom, dok je izvoz u drugoj polovici godine ponešto usporio, poglavito u susjedne zemlje, koje nisu članice EU-a. Komisija očekuje da će privatna potrošnja i dalje ostati glavni pokretač rasta, zahvaljujući sve boljim uvjetima na tržištu rada, pozitivnom povjerenju potrošača, niskim kamatama i niskoj inflaciji.
Dodaje da podaci iz 2018. sugeriraju da će se nastaviti dinamični rast zaposlenosti i snažan pad stope nezaposlenosti.
„Privatne investicije će nastaviti umjereno rasti jer tvrtke imaju povoljne uvjete financiranja. Planirano povećanje u isplati sredstava iz europskih fondova trebalo bi dati snažan poticaj javnim investicijama, koje će ipak ostati ispod razina na kojima su bile prije recesije”, navodi se u procjenama Komisije.
Usporavanje rasta izvoza
U 2019. godini moglo bi se, smatra Komisija, nastaviti blago usporavanje rasta BDP-a. „S obzirom na očekivano usporavanje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, izvoz roba će vjerojatno rasti sporije nego prethodnih godina”, navodi se u prognozama.
No, izvoz usluga nastavit će ostvarivati dobre rezultate na osnovu znatno produljene turističke sezone i velikih investicija u luksuzne hotele proteklih godina.
„Zbog snažne domaće potražnje, snažno će rasti uvoz roba, a taj će rast blago usporiti u projicirano razdoblju. To dovodi do sve veće neravnoteže u trgovini robama”, navodi Komisija.
Očekuje, također, da će inflacija ostati relativno niska, unatoč većem raspoloživom dohotku i nedavnom povećanju cijena energije. „Očekuje se da će pritisak na plaće ojačati, s obzirom na nastavak smanjenja nezaposlenosti”, navodi se u prognozama.
Komisija procjenjuje da će inflatorni pritisci ostati prigušeni, zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba. Tako Komisija procjenjuje da će inflacija u ovoj i idućoj godini iznositi oko 1,4 posto.
Procjene EK u skladu s ostalima
Procjene Komisije u sladu su s očekivanjima ostalih analitičara. Prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2019. mogao iznositi 2,7 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3 posto. Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,7 posto.
Svjetska banka procjenjuje da bi rast u 2019. mogao iznositi 2,8 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,6, a Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) od 2,5 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva za 2,9 posto.
Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju. Od ljeta prošle godine Komisija se vratila na pretkrizni ritam objavljivanja prognoza tako da dva puta svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze - proljetnu i jesensku - te dvije privremene prognoze - zimsku i ljetnu.
Interesantno je kako nema nikakvih reakcija na sve lošije prognoze, a ne vidimo niti da vlada radi nešto na tome... Jedino što vlada radi jest povećava na silu minimalnu plaću, te time povećava plaće u državnim/javnim strukturama. Time pokušava povećati osobnu potrošnju koja je najjača komponenta BDP-a... Znači, umjesto da se pokušava promijeniti struktura BDP-a, gdje bi BDP rastao na nečemu drugome, a ne turizmu i potrošnji, stalno se pokušava napraviti perpetum mobile preljevanjem iz šupljeg u prazno... Ne mogu se stalno povećavati prihodi i broj onih koji troše, koji su na proračunu, a da istovremeno konstantno pada industrijska proizvodnja, da je sektor koji stvara novu vrijednost sve manji... Vidimo što se desilo u Grčkoj, Argentini, Venezueli, itd. Jednostavno ne mogu rashodi države rasti nekoliko puta više od rasta gospodarstva. A i dalje među investitorima vrijedi ono pravilo - ABC (Anyting but Croatia) - nema ovdje niti jedne investicije za koju država ne izdaje garancije, već godinama nema niti jedne greenfield investicije... Koliko je loša situacija vidi se po tome da ministar dolazi kada se kupi jedan novi stroj u pogonu i to je na vijestima...