Dolazak najveće ruske i treće po veličini europske banke na hrvatsko tržište, nakon što je preuzela Volksbank, prošao je prilično nezamijećen, bio je to ulazak na mala vrata. Pa iako je Sberbank po aktivi trenutačno tek osma banka u Hrvatskoj, ne treba se zavaravati. Ruski div sa 240 tisuća zaposlenih, više od 70 milijuna klijenata i prošlogodišnjom dobiti od 8,7 mlrd. eura, zasigurno se neće zadovoljiti tom pozicijom. Ne bismo se trebali iznenaditi ako za koju godinu krenu s akvizicijama i visoko odskoče na rang-listi. O kratkoročnijim planovima Sberbanke ekskluzivno za Večernji list govori Sergej Gorkov, zamjenik predsjednika uprave cijele grupacije.
ROE će ponovno rasti
Ušli ste na hrvatsko tržište u trenutku kad je povrat na imovinu u bankarskom sektoru na najnižim razinama u posljednjih 15-ak godina. Kakva su vam očekivanja?
Mi smo općenito i na europsko tržište ušli u trenutku kad ROE nije baš visok. Ako pogledate situaciju prije krize, prije 2008., povrati su bili znatno veći i u zemljama EU, ali i u mnogim zemljama središnje i istočne Europe. Posljednjih četiri do pet godina krize bitno su niži; za neke tvrtke kriza nije najbolje vrijeme, no za mene je kriza prilika. Došli smo na europsko tržište u teškom trenutku, no mislim da će naš ROE ponovno rasti, samo je pitanje kada. Ako pogledate procjene tvrtke McKinsey&Company, brojke su se vratile, ne baš na razine otprije krize, ali jasno je da će rasti. Jasno, ovisi o tome koliko će rasti ekonomija, no za nas je kriza svakako prilika.
Trenutačno je još samo naše gospodarstvo u regiji u padu. Smatrate li da će se situacija promijeniti nakon pristupanja EU i kad očekujete pomak?
Imali smo sastanak s ministrom financija Slavkom Linićem o rastu BDP-a, za ovu godinu očekuje rast od 0,7 posto. Nadam se da će Hrvatska to postići, ali općenito je ekonomsku situaciju u Europi teško prognozirati; u prvom kvartalu pokazatelji po državama jako se razlikuju. Što se tiče pridruživanja EU, to je dobra odluka za hrvatski narod i prilika za ekonomski rast. Ali, moj je savjet hrvatskoj Vladi: ne zaboravite na istočni dio! Ulazak u EU je dobar korak, ali s istočne strane imate velika tržišta Rusije i Zajednice Nezavisnih Država koja rastu brže od zapadne Europe. Rusiji se lani BDP povećao 3,6 posto. Hrvatski izvoz u Rusiju stabilan je posljednje tri godine, ali ne raste. Smatram da morate uvidjeti mogućnost rasta na istočnom tržištu.
Koliko ste dosad investirali u Hrvatsku i koliko još planirate?
Investiranje nije pitanje za banku; ona omogućava kredite, a mi kanimo osigurati više od 800 milijuna eura novih kredita u ovoj godini. Mislim da možemo dostići taj cilj, za prvo tromjesečje ispunili smo plan. No, vrlo nam je važno rasti brže. Neke banke se u Hrvatskoj razdužuju, ali mi želimo rasti. Imamo drukčiju poziciju i strategiju na vašem tržištu i možemo podržati tvrtke koje žele ući na tržišta Rusije, ZND-a, Turske...
Rekli ste da ne namjeravate ići u akvizicije u bližoj budućnosti. Kakvi su planovi nakon toga?
Sad smo u procesu kreiranja nove strategije koja uključuje i međunarodno poslovanje. Rasli smo mnogo brže od tržišta lani, a planiramo i ove godine. Zasad ne promatramo nove akvizicije, nego stvaramo upravljačku platformu za razvijanje poslovanja. U Turskoj upravo kupujemo kreditni portfelj, ali to nije prava akvizicija. Tako će biti sljedeće dvije do tri godine, nećemo ići u nove akvizicije. Mi ćemo ih realizirati u kasnijem razdoblju.
Spremni za velike
Jeste li predvodnik ruskom kapitalu? Možemo li očekivati dolazak ruskih kompanija?
Razgovarali smo s gospodinom Linićem i o tome kako povećati ruske investicije u Hrvatskoj. Na žalost, nemam nekih dobrih primjera ruskih ulaganja u Hrvatskoj o kojima bih mogao govoriti. Mogu govoriti o dobrim iskustvima u Sloveniji i drugima zemljama, recimo u Srbiji. Došli smo podržati investicije, ja sam upravo zato i došao u Hrvatsku, pronaći rješenja kako povećati ulaganja. Spremni smo pomoći i podržati nove investicije iz Rusije i Kazahstana u vašu državu. Financiramo i neke ruske investitore koji će graditi hotele i apartmane na jadranskoj obali, ali to je samo nekoliko primjera. A mi smo spremni za velike ulagače.
Poznati ste kao tehnološki napredna banka, poslujete u 11 vremenskih zona. Hoće li neke prednosti od toga osjetiti i hrvatski klijenti?
Inovacije su put koji ne ide samo u jednom smjeru; primjer je i naša hrvatska poslovnica u kojoj klijentima nudimo proizvode preko Facebooka. No, to nije proizvod samo za Hrvatsku nego za cijelu Europu i ZND, premda je inovacija došla iz Hrvatske. Istodobno, iz Rusije planiramo donijeti tehnološke inovacije za kreditni faktoring, a za srednje i manje tvrtke tursku platformu iz DenizBanke. Istina je, fokusirani smo na inovacije i tehnologiju, to nam je strategija u Europi, a posebno u Hrvatskoj.
Među vlasnicima hrvatskih banaka prevladava austrijski i talijanski kapital. Po čemu se razlikuje ruski?
Razlika je u tome što mi imamo vrlo dobru ekonomsku bazu. Kao što sam rekao, EU je OK, to je u redu, ali za vašu je ekonomiju dobro da se fokusirate i na istočno tržište, koje je za vas golemo. Povijesno nas dobro poznajete, povijesno imamo vrlo sličan jezik i povijesno ima mnogo mogućnosti za rast biznisa. Mi smo zapravo prozor za Hrvatsku, robna razmjena Rusije i Hrvatske dobra je i može biti mnogo veća. Možemo biti istočni most za Hrvatsku. Austriji ste jako blizu, ne trebate most. Za istočna tržišta i rusko, koje je mnogo veće od austrijskog, i raste – trebate.
EU je OK, ali mi možemo biti istočni most za Hrvatsku
Dolazak najveće ruske i treće po veličini europske banke na hrvatsko tržište, nakon što je preuzela Volksbank, prošao je prilično nezamijećen, bio je to ulazak na mala vrata.
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.