Hrvatska nije Amerika, odgovorila je profesorica monetarne politike sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov na ponovljena upozorenja američkog nobelovca Josepha Stiglitza da Hrvatskoj ne treba euro.
“Euro oduzima dva važna instrumenta neophodna u prilagođavanju gospodarstva na šokove. Oduzima mogućnost promjene tečaja te joj oduzima monetarnu politiku, a time i mijenjanje kamatnih stopa”, kazao je Stiglitz novinarima Hine ovoga vikenda u Austriji.
M. Ivanov ističe da Stiglitz polazi iz perspektive američkog gospodarstva, velike ekonomije gdje se suverena monetarna politika može koristiti za poticanje gospodarskog rasta, smanjenje nezaposlenosti i ostale poželjne ekonomske ciljeve, a da je pri tome za američko gospodarstvo nebitno ili vrlo malo bitno kako će se kretati tečaj dolara za razliku od Hrvatske, koja je visoko osjetljiva na promjene deviznog tečaja zbog naše eurizacije i otvorenosti gospodarstva. Hrvatska kuna nije svjetska valuta poput dolara, što znači da se naš uvoz ili izvoz svejedno vežu za euro ili drugu valutu. Usporedba posebno ne stoji za nas jer je glavnina duga države i ostalih sektora visoko osjetljiva na promjene deviznog tečaja pa funkcioniramo po principu europske Latinske Amerike.
– Euroizacija je za nas čamac spasa, a ne brod bez kormilara kojeg ionako u monetarnoj politici nema. Uvođenjem eura Hrvatska će napokon moći uživati koristi monetarne politike jer je uz kunu vezanu za euro, na žalost, u pravom smislu riječi nije ni bilo – kaže ona.
Prolazimo kroz drugi gospodarski šok u ovom desetljeću, a neke su zemlje pogođenije od drugih. Zbog razlike o utjecaju krize na pojedine zemlje, monetarna politika koja odgovara zemljama poput Njemačke ili Nizozemske ne odgovara nužno i onima poput Hrvatske ili Španjolske, objasnio je Stiglitz.
– Zato morate imati fleksibilnost – istaknuo je američki ekonomist, inače nekadašnji ekonomski savjetnik Billa Clintona. Zvonimir Savić, gospodarski savjetnik premijera, kaže da je uspješno ispunjenje mjera za ulazak u ERM II mehanizam glavni razlog što smo zadržali kreditni rejting na investicijskoj razini.
– Da smo sada u europodručju, ne bismo imali valutni rizik, mjenjački bi troškovi zamjene valute nestali, kreditni rejting bi porastao, bile bi veće mogućnosti i obujam financiranja na tržištu kapitala – kaže Savić te također dodaje da Stiglitz ne uzima u obzir stupanj euroiziranosti naše države i povezanost s eurozonom te da naš poslovni ciklus uvelike slijedi kretanja u europodručju. Stoga će i monetarna politika Europske središnje banke odgovarati potrebama hrvatskog gospodarstva – zaključuje Savić.
– Stiglitz je možda mislio na mjere protucikličkog djelovanja, jer je moguće je da naš ciklus neće biti podudaran s ciklusom unutar eurozone, ali u takvim situacijama možemo djelovati mjerama makroprudencijalne politike i time nadoknaditi eventualne štete nastale zbog gubitka samostalne monetarne politike – navodi M. Ivanov.
Mi se uvijek nečega bojimo. Uvođenjem eura ne će se ništa desiti osim kako bi rekao Puhovski nestati će "Ustaške" kune. Saznao stručnjak da za dvije godine Hrvatska uvodi euro pa požurio da bude prvi koji se bori da se pored ZDS makne i ustaška kuna. A gdje je bio preko 25 godina. Živi humor od čovijeka.