Rasprava

Europa se podijelila oko posebnog poreza bankama

Lagarde i Darling.jpg
Council of the EU
Autor
Gojko Drljača
03.04.2010.
u 11:04

Iako je očigledno da je javnost sklona zatvoriti oči pred koristima od visokih profita banaka, počele su prve polemike europskih političara o tome treba li ili ne formirati novi zajednički fond u slučaju izbijanja nove krize.

Kako su primjetili novinari Wal Street Journala, banke nisu nikad bile pri vrhu liste institucija koje se najviše vole, ali su zasigurno nakon svjetske krize najomraženije. Stoga svaki vladin prijedlog uvođenja nekog posebnog poreza bankama sasvim sigurno doživljava široku i snažnu podršku javnosti.

U tom svjetlu rasplamsala se rasprava europskih vlada oko toga treba li nametnuti posebni porez bankama iz kojih bi se stvorio budući fond koji bi se koristio u slučaju novih financijskih kriza. Na taj način teret kolapsa velikih financijskih kuća ne bi trebali nositi porezni obveznici.

Iako je očigledno kako je široka javnost sklona zatvoriti oči pred nekim koristima od visokih profita banaka te prihvatiti svaku inicijativu koja dolazi od strane političara za oporezivanje banka, počele su prve polemike europskog političkog vrha o tome treba li ili ne treba formirati novi zajednički fond u slučaju izbijanja nove financijske krize. Tako s jedne strane inicijativu njemačkog ministra financija, prema kojem bi trebalo formirati zajednički fond koji bi ubuduće spašavao financijske kuće u problemima, pojedine vlade vide kao priliku za novi način punjenja svojih praznih blagajni kroz nametanje novog poreza bankama. Iako je Hrvatska izvan europske obitelji, moglo bi se reći da spada u grupu zemalja koja bi bila sklona porezu bankama zbog lošeg stanja fiskusa, iako hrvatske banke nakon izbijanja financijske krize nisu trebale i nisu primale nikakvu financijsku pomoć. Zbog toga prijedlog poreza banka u Hrvatskoj vjerojatno nikada neće postati ozbiljan prijedlog nego će ostati samo stvar teorije.

Vrlo slične stavove kao i njezin njemački kolega ima i francuska ministrica financija Christine Lagarde. Naime, ona također podržava posebni porez bankama, ali bi puno radije novac, kako piše WSJ, vidjela u svojim rukama nego ga prepustila nekom specijalnom fondu.

Za razliku od Nijemaca i Francuza britanski kancelar Alistar Darling jasno je poručio da odluku o uvođenju novog poreza bankama treba prepustiti nacionalnim vladama te da tako nešto ne bi trebalo biti šire, zajedničko pitanje. Darling je obrazložio kako mu je ta očajnička potraga za novcem neuvjerljiva te smatra da bi novi porez banke zapravo okuražio na novo neodgovorno ponašanje. “Kako bi se minimalizirao moralni hazard procedure prikupljanja sredstava trebala bi ići prema općem oporezivanju a ne prema samostalnom fondu”, rekao je Alistar.

Ovakve razlike u stavovima među velikim europskim zemljama umanju šanse za dogovor na skorašnjem sastanku G-20. Mnoge zemlje poručuju kako bi bila greška unilateralno uvesti porez bankama ako neće postojati dogovor oko njegova oblika i načina korištenja. To bi lako moglo dovesti do seta vrlo različitih nacionalnih mjera pa kasnije i teških regulatornih arbitraža u kojima bi se bankari vrlo vješto snalazili.

 

Komentara 7

OB
-obrisani-
11:45 03.04.2010.

Ako imate milijun eura i taj novac uložite u poduzetništvo, osnujete tvrtku, zaposlite ljude, kupite strojeve i tehniku, na kraju obračunske godine, ako ste ostvarili profit, morate državi platiti 25% poreza na dobit. Prije toga ste morali platiti sve one nebulozne takse, komunalije, poreze na plaću radnicima. Morali ste napraviti najmanje 100.000 km tu godinu osobnim automobilom, morali ste na crno izvući barem 20% prihoda kako biste mogli potplatiti nezajažljivu reketarsku bandu koji se nekad zovu poreznici, nekad pročelnici, nekad članovi komisije za javne natječaje, nekad se zovu saborski zastupnici, uglavnom nebrojena imena. Ako ste koji slučajem godinu završili s gubitkom, sami snosite gubitak, država vas se odriče kao da ste trinaesto prase. Ako isti milijun eura uložite u trgovanje dionicama, pametno ih kupujete, pametno prodajete (jer kupujete usput informacije), koliko god zaradili tim trgovanjem, državi NEĆETE platiti ni lipe poreza. Ne trebate ni km napraviti autom. U trenutku gospodarske krize, koju su dobrim dijelom stvorile banke (kod nas) financirajući potrošnju umjesto zdrave proizvodnje, naša država ne donosi nijedan akt kojim bi onemogućili banke da profit iznose iz zemlje. Sva dobit svih hrvatskih poduzeća u zadnjih 10 godina istopila se i pretvorila u dobit banaka. Da je država spriječila odljev profita, danas bi se banke natjecale tko će prije uhvatiti kojeg poduzetnika da ga financira. Ovako, poduzetnik u Hrvatskoj je zadnja budala kojem je perspektiva bankrot ili suicid, ili oboje.

OV
over
12:07 03.04.2010.

ne brinu politicari sto banke zaradjuju nego kako to zataskati od sve informiranije javnosti...

Avatar Ivica6
Ivica6
11:48 03.04.2010.

Pa, normalno da postoje razlike. Što mislite da će se bankari-gulikože tek tako predati!? Ali, za Hrvatsku se oni ne plaše, tu su vladajući na njihovoj strani!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije