Oko 120 milijuna eura 'povukli' su u ovom trenutku hrvatski infrastrukturni i inovativni projekti iz Plana ulaganja za Europu, a dodatnih 66 milijuna eura na raspolaganju su malim i srednjim poduzećima kroz kredite kod domaćih banaka. Na taj način, inicijativa Europske komisije trebala bi u Hrvatskoj potaknuti ulaganja od 741 milijuna eura, radi što veće zaposlenosti i bržeg gospodarskog rasta.
Hrvatska na 11. mjestu
No, osim projekata iz turizma, energetskog ili prometnog sektora koji se za sada najčešće javljaju iz Hrvatske, financiranje je i dalje na raspolaganju svim zainteresiranim. Naime, na razini Europske unije iskorišteno je oko 75 posto od raspoloživih 315 milijardi eura, a iz Komisije najavljuju i produljenje financiranja do 2020. i povećanje iznosa na 500 milijardi eura.
-
Hrvatska je pri sredini ljestvice među članicama Unije po iskorištenosti sredstava iz Plana ulaganja, točnije 11. najuspješnija u odnosu na BDP. Vjerujem da ponuđenu priliku još jače trebaju iskoristiti mikro te mala i srednja poduzeća koja trebaju novac za ulaganja u novu opremu, promociju i slično, radi bržeg rasta – ističe Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Potpore 'održivim' sektorima
Planom ulaganja Komisija potiče javne i privatne investicije koje će stvoriti dodanu vrijednost i otvarati radna mjesta. Glavni mehanizam Plana je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB).
-
Tijekom dvije godine zaživjelo je stotine projekata, a tisuće MSP-ova dobili su kredite. To znači 0,7 posto rasta BDP-a u Uniji i 700 tisuća novih radnih mjesta do 2020. godine. Nema sumnje da Plan donosi rezultate koje smo i zamislili: potiče zapošljavanje i rast u Europi – poručuje Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost i naglašava da zainteresirane tvrtke samo moraju kontaktirati lokalni ured EIB-a, kao svoj prvi korak.
Nastavak Plana s takozvanim EFSU-om 2.0 donosi još novosti, osim samog povećanja iznosa. Primjerice, potpore će moći dobiti sektori održive poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture. Ubuduće će se podupirati održivo investiranje u skladu s ispunjavanjem ciljeva o kružnom gospodarstvu, smanjenju emisija ugljika i učinkovitom korištenju resursa.
HEP i EFSU u Hrvatskoj
Europska investicijska banka kroz EFSU odobrila je projekt Hrvatske elektroprivrede sa 150 milijuna eura, za rekonstrukciju i modernizaciju postrojenja te zamjenu dijela kapaciteta EL-TO Zagreb novim kombi-kogeneracijskim blokom na prirodni plin, za spojnu proizvodnju topline i električne energije. Ukupna je investicija 195 milijuna eura. Zahvaljujući podršci iz Plana ulaganja za Europu, građani će dobiti pouzdanije napajanje električnom energijom i smanjit će se razine onečišćenja u zraku.
Više informacija:
https://ec.europa.eu/croatia/home_hr
http://www.eib.org/projects/regions/european-union/croatia/index.htm?lang=-hr
https://www.hbor.hr/tema/junckerov-plan/
IZJAVE KLJUČNIH DIONIKA
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a
Nedovoljna informiranost gospodarstvenika jedan je od razloga nekorištenja Plana ulaganja. Procedure su im komplicirane i teško se snalaze. Za učenje moraju izdvojiti vrijeme, a to je MSP-ovima veliki izazov. Na državnoj razini treba uklanjati administrativne i druge barijere za ulaganja te pojačati regulatornu predvidljivost. HUP je s Predstavništvom EK organizirao konferenciju o Planu, a poduzetnike i redovito informiramo o mogućnostima kreditiranja.
Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a
HBOR je u okviru Investicijskog plana s EIB grupom potpisao dva ugovora. InnovFin MSP garancijski program koji nam je omogućio da inovativnim poduzetnicima umanjimo važeće kamatne stope do najviše 0,572 postotna boda. Zatim imamo Model podjele rizika po kojemu garancija EIB-a pokriva dio HBOR-ovog postojećeg portfelja izravno odobrenih kredita što nam omogućuje preuzimanje dodatnog rizika i novu, povećanu kreditnu aktivnost.
Anton Kovačev, voditelj ureda EIB-a
U okviru Plana ulaganja, koji EIB vodi, nastojimo potaknuti što više projekata, posebno s privatnim ulagačima. Zato s uredom Komisije organiziramo konferencije i savjetovanja, a krajem studenog opet imamo radionicu o Junckerovom planu. Vjerujem da gospodarstvenici znaju za Plan, ali su sada više usmjereni na korištenje darovnica. Također, u Hrvatskoj nam nedostaju i strana ulaganja koja bi još više potaknula na ulaganje domaćih poduzetnika.
