Festival poduzetništva, obrta i OPG-ova „Moja poduzetna Hrvatska“, koji se održava u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24 sata, okupio je proteklog vikenda u Bakru 20-ak poduzetnika koji su se predstavili Bakranima i njihovim gostima. Ovaj projekt promocije malog poduzetništva organizira se već drugu godinu zaredom u čitavoj Hrvatskoj, a u Bakru je održana u sklopu tamošnje tradicionalne manifestacije Bakarski susreti. Kako je pojasnio Tomislav Klarić, gradonačelnik Bakra, intencija je bila da se povežu mještani svih naselja na području grada, a koji se prostire na 126 četvornih kilometara, sve do vrha Risnjaka. Manifestacija ima društveni, sportski, ali sve više i gospodarski karakter zbog promocije malih poduzetnika s područja Primorja, ali isto tako i čitave Hrvatske.
Tea Lovrić, suvlasnica OPG-a Lovrić iz Kumrovca u Zagorju došla je u Bakar predstaviti svoj asortiman proizvoda od lavande.
Mlađarija upada u polje
– Zanimljivo je da dolazim iz Zagorja na more nuditi lavandu, no činjenica je da se više lavande proizvede u kontinentalnoj Hrvatskoj nego ovdje. Zbog toga sam manje zanimljiva domaćim ljudima, ali turisti ne prave razliku jer njih zanima samo kvalitetan proizvod – ističe Lovrić. Njezin asortiman sastoji se od eteričnih ulja, masti, meda, ali i inovativnih proizvoda poput jastuka i igračaka, a posebno dobro idu prigodni mirišljavi jastučići koje mladenci poklanjaju svojim gostima na svadbama. Glavni kanal prodaje su joj sajmovi te prodaja putem društvenih mreža. Kako je iz Kumrovca, ne propušta priliku da bude prisutna i na proslavi Dana Mladosti, 25. svibnja kad se u tom mjestu okupljaju brojni štovatelji lika i djela Josipa Broza Tita kojima Lovrićevi nude proizvode od lavande s motivima vezanim za Titov lik.
Iz Čazme su u Bakar došli susjedi Ivan Vrlac i Slađan Lipovec koji imaju OPG-ove na kojima uzgajaju, prerađuju industrijsku konoplju, a isto tako i prodaju ulje, proteine i brašno od nje.
– Obojici nam je ovo usputan posao, ali koji svakako ima perspektivu. Krenuli smo svatko po jedan hektar, a danas imamo više od 11 hektara pod konopljom – kaže stariji partner Lipovec koji je profesor hrvatskog jezika, a niz godina radio je i kao lektor na t-portalu. Dodaju da su s konopljom imali problema samo tijekom prve godine kada ih je lokalna zajednica gledala sa sumnjom da proizvode drogu, no nakon prvog šoka i susjedi su shvatili o čemu se zapravo radi. S državnim institucijama nisu nikad imali problema.
– Događa se da nam „mlađarija“ upadne na polje i „ukrade“ nekoliko stabljika jer misli da se radi o marihuani. Iako se radi o neopasnoj industrijskoj konoplji, u tom slučaju moramo obavijestiti policiju koja provodi istragu, a sve na kraju završi uglavnom ukorom i smijehom, i policajaca kao i mladih i njihovih roditelja – kaže Lipovec.
Njegov partner Vrlac navodi zgodu s jednog sajma kad je jedna starija gospođa šetala oko štandove, a kad je došla na njihov štand i vidjela baner na kojem je pisalo konoplja, počela histerično vikati i bježati.
Festival idealna prilika
Lana Hideg dugogodišnja je poduzetnica iz Zagreba koja je prije koju godinu otkrila drvene ukrase te joj je to sada iz hobija postao i dodatni biznis.
– Otkrila sam da imam dara za alat i malo pomalo je krenula izrada nekih visilica i raznih drvenarija. Danas izrađujem niz prigodnih ukrasa vezanih uz krštenje, vjenčanje, more, a pripremam i posebno ediciju s tradicionalnim zagrebačkim motivima – kaže Lana. Za sad se najviše pouzdaje u društvene mreže za prodaju, a u perspektivi razmišlja i o suradnji sa suvenirnicama.
Riječanki Boženi Bubonja Kalebić, inače dipl. ekonomistici koja je prošla niz umjetničkih tečajeva kod uglednih profesora, slikarstvo i keramika su također hobi koji polako prerasta u dodatni posao. Dosad je ova umjetnica prodavala uglavnom preko raznih umjetničkih kolonija, a Festival poduzetništva bio joj je idealna prilika za prezentaciju putem sajmova.
– Umjetnost me oduvijek zanimala te sam slikala i izrađivala uglavnom svjetiljke i vaze, za svoj gušt i prijatelje. No, kako mi se napunila konoba, a prijatelji su me uvjeravali da moj rad ima vrijednost, shvatila sam da bi bilo dobro da to ponudim tržištu – kaže umjetnica.
