Fondovi

Fondovi za gospodarsku suradnju za sada bez stranih ulagača

Marović
Dalibor Urukalović/Pixsell
01.08.2010.
u 18:24

Stranci su trenutačno usmjereni na BRIC tržišta, o od onih u okruženju Poljsku i Tursku, jer su u tim zemljama PE/VC ulaganja mjere u milijardama, a kod nas u milijunima

Nakon što su dva domaća Fonda za gospodarsku suradnju Nexus i Quaestus dobila od Hanfe odobrenje za rad, trenutačno prikupljaju kapital te će zajedno s državnim sredstvima ulagati u projekte. Na traženje kapitala ograničeni su na domaće tržište jer strani ulagači za sada nisu pokazali zanimanje.

Rizik ulaganja

– Razlog tome je prvenstveno još vrlo nepovoljno globalno okruženje – kaže Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije. Tako je, primjerice, visina prikupljenih sredstava PE/VC fondova u srednjoj i istočnoj Europi u prošloj godini bila tek na razini 10 posto od onih prije tri godine. A prikupljena su pretežito od državnih i paradržavnih agencija jer se tradicionalni institucionalni ulagači još nisu vratili na ta tržišta.

– Strani ulagači stoga razmatraju, ali još nisu spremni na prihvaćanje hrvatskog rizika, ali su i oprezni jer nisu sigurni kako će država kao ravnopravni ulagač u projekte s fondovima djelovati – kaže Marović.

Stranci su trenutačno usmjereni na BRIC tržišta, o od onih u okruženju Poljsku i Tursku, jer su u tim zemljama PE/VC ulaganja mjere u milijardama, a kod nas u milijunima. No nije isključeno da se nakon što projekt zaživi, u njega uključe i veće međunarodne financijske institucije a koje bi povukle i ostale strane ulagače. Posebno zato što ulagači iz regije, tvrdi Marović, aktivno razmatraju mogućnosti ulaganja u PE/VC investicije u Hrvatskoj. Domaći fondovi, dva registrirana i ona koja tek dozvolu trebaju dobiti zato trenutačno na najveći dio kapitala mogu računati od mirovinskih fondova.

Dobri projekti

Nakon što se kapital prikupi potrebno je naći projekte u koje će se novac iz fondova uz jednaki omjer državnih sredstava plasirati. Izraelski projekt Yozma je tako, primjerice, uspio jer je imao dobre projekte koji su oživjeli gospodarstvo, dok onaj u Čileu, iako na istom principu, nije uspio, jer takvih projekata nije bilo. Uspješnim se izdvaja i turski primjer od prije tri godine. U EU je pak izuzetno značajan Europski investicijski fond, najveći javni ulagač u venture kapital fondove u EU, zemlje kandidate i regije kroz nekoliko programa. No najveću ulogu ti fondovi imaju na američkom tržištu, gdje su javnu potporu dobili još tridesetih godina prošlog stoljeća.

Komentara 6

Avatar m_m
m_m
21:31 01.08.2010.

U Hrvatsku bez rizika može ulagati samo Vatikan.

DU
Deleted user
20:27 01.08.2010.

koje gluposti...nemaju niti pravnog sistema, niti primjera uspjele privatizacije a lupetaju o rizicima ulagaca. taj bi stvarno morao biti dobro glup ili da posjeduje kriminalnu energiju pa da ulaze. jer HR je rizicna rizina rizina, i kad nesto ne ide kako treba nemas se kome obratiti:-)

ST
stefj
18:53 01.08.2010.

Jedino ulaganje koje je trebalo biti u milijardama kod nas zaustavili su SDP i Bandić (na nagovor Holjevac). T-HT je trebao ulažiti 3.5 milijarde u optičku infrastrukturu u Zagrebu kao pilot, no svi znamo kako je to završilo. Uz birokraciju i politiku kakvu imamo kod nas, što će ti strani neprijatelj...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije