Pandemija koronavirusa preko noći je promijenila navike ispijanja kave i preferencije potrošača, pogotovo mlađih generacija, a njih mogu pratiti samo najkvalitetniji i najinovativniji proizvođači. Na značajan rast “kave za van”, tzv. on-the-go konzumacije, tržišni lider Franck spremno je odgovorio mrežom modernih samoposlužnih aparata Snogoo, opremljenih digitalnom tehnologijom, bluetoothom i telemetrijom koja omogućava bezgotovinsko plaćanje, s kojima će do kraja polugodišta pokriti više od 2000 lokacija, a u središtu Zagreba uskoro otvara i ekskluzivni “experience store”, potpuno digitalizirani dućan u kojemu će ljubitelji kave svoju šalicu moći dobiti 24 sata svih 365 dana u godini. Član svih vodećih udruženja, kad su u pitanju održiva proizvodnja i očuvanje prirode načete klimatskim promjenama, tvrtka sa 130 godina dugom tradicijom ovih je dana u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom predstavila i Franck Beestro, projekt kojim želi podići svijest o važnosti pčela za život na Zemlji te svoje potrošače i širu javnost potaknuti da daju svoj doprinos u očuvanju prirodnih resursa i zaštiti ovih dragocjenih oprašivača. Što se još događa u Francku, kako se nosi s izazovima COVID-19, potencijalnim akvizicijama, poslovanju, daljim planovima..., razgovaramo s direktorom Francka Ivanom Artukovićem, a odnedavno i novim dopredsjednikom Vijeća članica HUP-a.
Što je konkretno vaša zadaća u projektu Beestro?
U Francku se vodimo načelima održivosti i odgovornosti koja primjenjujemo u svakodnevnom radu, među ostalim i kroz ovakve projekte gdje imamo priliku na najbolji način iskoristiti svoju poziciju lidera u kategoriji čaja podizanjem svijesti i edukacijom o važnosti održivog pristupa okolišu. Ukratko, Franck Beestro je osmišljen imajući na umu važnost kolektivnog djelovanja i doprinosa svih nas sa zajedničkim ciljem očuvanja prirodih resursa. Tako smo potrošačima omogućili da sadnjom medonosnog cvijeća čije se sjeme, uz dva pakiranja čaja, nalazi u Franck Beestro posudi, direktno pomažu pčelama jer s tih cvjetova pčele prikupljaju hranu. Naime, činjenica je da se broj pčela u svijetu značajno smanjuje, a jedan od načina na koji im se možemo odužiti i pomoći je da im osiguramo dovoljno hrane. Bez pčela nema cvijeća, ni bilja, pa tako ni našeg Franck čaja. Vjerujem da je ovo dobar prikaz Franckovog usmjerenja na održivo poslovanje i načina kako ga integriramo u aktivnosti brenda kojim uključujemo potrošače u jednu pozitivnu priču sa zajedničkim ciljem.
Kako se Franck nosi s izazovima koje nam je donijela pandemija koronakrize? Koliko će se ona osjetiti na prihodima i prodaji iz lanjske godine?
Pandemija i epidemiološke mjere koje su bile uvedene još na proljeće tražile su od nas brzu reakciju i prilagodbu poslovnih procesa. Za vrijeme prvog “lockdowna“ u travnju 2020. potražnja za našim proizvodima za kućnu upotrebu u prosjeku je bila veća za 25-30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očekivano, u tome je razdoblju najviše izazova bilo vezano uz logistički dio posla gdje nam je ključno bilo osiguranje nesmetanog i sigurnog protoka robe u Hrvatsku i izvan nje. Grupa Frank lani je zabilježila manji volumen prodaje za 5,8% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije što je posljedica snažnog pada prodaje u HoReCa kanalu uslijed zatvaranja, dok smo u kanalu trgovine zabilježili vrijednosni rast od 1,2%, pri čemu je tržište Hrvatske raslo 2,7%, a najbrže rastuće inozemno tržište bilo je tržište Sjeverne Makedonije koje je raslo 39%. Aktivnosti koje smo proveli još u 2019. značajno su povećale efikasnost našeg opreativnog poslovanja – i u konačnici ključne pokazatelje poslovanja. Osigurali smo daljnju optimizaciju proizvodnih pogona te povećanje kapaciteta i fleksibilnosti u pogonu kave što nam je važno, kako za postojeću proizvodnju, tako i za nove razvojne projekte. S tim smo ciljem, unatoč teškoj prošloj godini, ostvarili planirane investicije u iznosu od 31 milijun kuna koje su financirane vlastitim sredstvima od kojih je najveća pojedinačna investicija ulaganje u mlin i sustav silosa u pogonu kave.
Kako komentirate rast potrošnje čaja i kave kod kuće?
Dugotrajni boravak i rad od kuće promijenio je neke navike i obrasce konzumacije hrane i pića, moguće i trajno. Primjetan je i snažan rast konzumacije u kućanstvima, posebice u tzv. “single-serve” espressu. Štoviše, ovaj segment trenutno bilježi najveću stopu rasta već neko vrijeme (50% u odnosu na prethodnu godinu), a nove potrošačke navike i okolnosti, dodatno su ubrzale ovaj rast. Potrošačima omogućujemo da u kavi uživaju i kod kuće ponudom naših aparata za kavu s kapsulama, a upravo smo predstavili i novi Easy Serve Espresso sustav s tzv. “pods”, odnosno jastučićima sa svježe mljevenom kavom u filtar omotu i zaštićenoj atmosferi. Sustav je razvijen u suradnji s vodećim talijanskim proizvođačem profesionalnih espresso aparata, a zahvaljujući tehnologiji pojednostavljuje postupak pripreme espressa koji je kvalitetom istovjetan espressu iz kafića. Usto svjedočimo značajnom rastu “on-the-go” konzumacije gdje smo spremno odgovorili kroz našu mrežu samoposlužnih aparata uključujući i inovativni koncept Franck Snogoo. Naravno, od samog početka usklađeni smo sa sustavom fiskalizacije te pozdravljamo inicijativu Porezne uprave Ministarstva financija i mjere kojima se uvodi red na tržište vending ponude u Hrvatskoj koja obuhvaća oko 10.000 aparata za “kavu za van” te je u stalnom porastu, posebice u vrijeme pandemije.
Je li to globalni trend?
Svakako. Svjedočimo i značajnom rastu internetske trgovine i dvoznamenkastom globalnom rastu internetske prodaje koji je prisutan već dulje vrijeme, a pandemija ga je samo dodatno ubrzala. Danas svi koji o biznisu razmišljaju dugoročno znaju da bez kvalitetnih e-commerce rješenja nema poslovne budućnosti. Brzo smo reagirali lansiranjem Franck webshopa još tijekom prvog lockdowna, a konstantni rast ovoga kanala potvrđuje opravdanost ulaganja u njegov daljnji razvoj. U pogledu trendova došlo je i do promjene u načinu razmišljanja potrošača koji sve više brinu o tome što konzumiraju i pridaju veliku pažnju proizvodima s dodanom vrijednošću u kontekstu jačanja imuniteta i zdravlja što je definitivno globalni trend na koji odgovaramo s funkcionalnim čajevima i kavom.
Je li se pandemija odrazila i na svjetsko tržište kave, cijene, potražnju, proizvodnju, distribuciju...? Treba li očekivati poskupljenja?
Pandemija je utjecala na globalno tržište kave, ali s umanjenim efektom. Ponuda sirove kave na svjetskom tržištu bila je značajna u 2020., što je utjecalo na nižu cijenu sirovine, dok se u 2021. taj trend preokrenuo. Sirovina je od početka godine poskupjela i to prvenstveno zbog puno slabije žetve sirove kave u Brazilu, koji je najveći proizvođač na svijetu, čime se ponuda smanjila, dok se potražnja za kavom postupno vraća na predpandemijsko razdoblje.
Logističke aktivnosti trebale su se planirati malo više unaprijed nego je inače praksa i to prvenstveno zbog nedostatka kontejnera u brodarskom prijevozu, te je doprema sirovine malo duže trajala. Međutim, uz pravovremeno planiranje i proaktivan pristup, nismo imali nikakvih poteškoća u dopremi, te je proizvodnja nesmetano radila. Dostupnost sirovine kod najvećih svjetskih izvoznika sirove kave tijekom cijelog razdoblja bila je neupitna i praktički se nisu osjetile nikakve poteškoće u cijelom lancu opskrbe, osim u brodarskom prijevozu, čiji efekt nismo osjetili upravo zbog pravovremene reakcije.
Treba li se kava u nas smatrati luksuznim proizvodom?
Posebnim porezom na kavu destimulira se konzumacija i to je recidiv vremena kad se taj prehrambeni proizvod smatrao luksuzom. Ovu vrstu poreza nema nijedna država članica EU-a u našem okruženju, a kako te države primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu (oko 9%), ukupno porezno opterećenje kave u Hrvatskoj je veće i do 30% u odnosu na susjedne zemlje. To potiče prekograničnu kupnju čime je državni proračun uskraćen ne samo za posebni porez, nego i za prihod od PDV-a.
Što je presudno za gradnju dobrog, prepoznatljivog brenda kave ili čaja? Koliko su danas inovacije važne u biznisu s kavom?
Frack je vodeći stručnjak za kavu i čaj i sinonim za garanciju kvalitete. Tu smo poziciju i povjerenje potrošača sustavno gradili gotovo 130 godina što potvrđuje i nedavno istraživanje agencije Valicon o reputaciji tvrtki prema kojoj je Franck svrstan u TOP 10 po indeksu reputacije. S obzirom na dinamičnost naše industrije, inovacije temeljene na dobrom poznavanju potrošača su nam okosnica poslovanja. Lidersku poziciju u kontekstu stvaranja nove vrijednosti i diktiranja dinamike tržišta potvrdili smo razvojem čak 26 novih proizvoda u godinu dana, uključujući vrhunski espresso Superiore s certifikatom Rainforest Alliance, Ready to Drink napitke s kavom uz probranu ponudu i fokus na single-origin i specialty kave čime nudimo ono najbolje iz svijeta kave. Nedavno smo lansirali limitiranu ediciju vrhunskih specijalnih kava po izboru naših “master cuppera” s plantaža Kenije, Paname i Indonezije, a koja se po narudžbi na našem web shopu priprema po željama potrošača. Personalizacija ponude i izbora kave dobar je primjer razvoja u smjeru premium ponude i vrhunske kvalitete koju naše tržište sve više traži.
Ima li, bar u čaju, prostora za suradnju s domaćim dobavljačima i koliko?
Apsolutno. Nastojimo što više nabavljati lokalno i regionalno, što rezultira i smanjenjem negativnog utjecaja transporta na okoliš. Ako izuzmemo sirovu kavu, udio domaćih dobavljača u našem ukupnom prometu svih dobavljača iznosi 72%. Od lokalnih dobavljača kupujemo sve žitarice, kao i kamilicu, što je važno i zbog specifičnosti okusa, tj. organoleptičkih karakteristika koje krase hrvatsku kamilicu bogatu eteričnim uljima.
Koliko danas hrvatskog tržišta drži Franck u pojedinim kategorijama?
Kategorije toplih napitaka u 2020. su na tržištu trgovine rasle kao ni jedne druge godine pod utjecajem promjene navika potrošača. Prema podacima Nielsena, kategorija kave rasla je 3,1% količinski i 4,6% vrijednosno, a kategorija čaja rasla čak 8,2% količinski i 10,5% vrijednosno. Lideri smo u kategoriji mljevene kave s gotovo 50% udjela na hrvatskom tržištu, u kategoriji instant cappuccina imamo 47%, a s čajem zauzimamo 52% udjela u prodaji.
Koja su vam tržišta najzanimljivija za daljnje širenje poslovanja? Gdje ste sve prisutni?
Razmišljamo regionalno i vjerujemo da snagu svojih brendova, kao i povjerenje potrošača koje uživamo na našim najjačim tržištima, možemo kvalitetno preslikati i na ostatak regije. Uz hrvatsko, gdje smo lideri u oba prodajna kanala, važno nam je i slovensko tržište gdje smo vodeći u kategoriji instant cappuccina s 28% udjela i napitaka od žitarica i cikorije, dok kao drugi igrač na tržištu u mljevenoj kavi držimo 10% tržišnog udjela uz rast koji realiziramo s brandom Loka. Posebno nas vesele rezultati slijepog testa turskih kava gdje je naš brend Loka Special prepoznat kao okus broj 1 prema izboru slovenskih potrošača.
U fokusu nam je i tržište BiH, gdje smo zadnjih pet godina udvostručili prihode. Tu smo lideri u čaju s 33% tržišnog udjela, kao i u instant cappuccinima s 27% udjela. Uzmemo li u obzir oba prodajna kanala u kojima smo prisutni u BiH, vodeći smo i u kategoriji kave. Uz proizvodnju u BiH, ove smo godine dodatno pojačali i našu mrežu samostalne distribucije. Prisutni smo i na ostalim tržištima regije s rastom u svim kategorijama. Na tržištima Crne Gore i Srbije, gdje smo se vratili 2017., bilježemo konstantan rast prodaje (14,4% odnosno 17,6% u odnosu na prethodnu godinu) gdje kontinuirano radimo na rastu kategoriju instant cappuccina u kutijicama. Prisutni smo i na Kosovu i Albaniji te sa svojim društvima u Slovačkoj i Austriji u HoReCA kanalu, a nova izvozna tržišta su nam Poljska i Danska. Jako smo zadovoljni s dobrim rezultatima na tržištima SAD-a, Kanade, Australije, Irske, Nizozemske, Švedske i Njemačke gdje također vidimo veliki potencijal, a trenutno smo u pregovorima s partnerima iz Južne Afrike i Cipra. U SAD-u planiramo i proširenje postojeće distribucije, posebice u poslovnicama Walmarta gdje smo prisutni od 2017.
Koliko je važna održiva nabava i članstvo u International Coffee Partners?
Dugi niz godina surađujemo s najvećim traderom kave na svijetu te tako osiguravamo vrhunsku sirovinu u skladu s našim standardima i recepturama. Naši stručnjaci u razvoju redovito istražuju nove kave podrijetlom iz različitih zemalja uzgoja što je kod nas uobičajena praksa. Dodatno, prednost članstva u ICP-u ogleda se i kroz osiguravanje dostupnosti najbolje moguće kvalitete sirovine, što dalje prenosimo na potrošače. U protekloj godini projekti ICP-a utjecali na gotovo 49.000 malih uzgajivača kave i obiteljskih farmi u šest različitih regija diljem svijeta. Zahvaljujući tim projektima, njihova je prosječna proizvodnja kave porasla za 44 posto u usporedbi s prethodnom godinom. S ovim projektima trenutno smo prisutni u Indoneziji, Etiopiji, Tanzaniji, Ugandi, Brazilu i Hondurasu.
Koliko ste kao domaća tvrtka u svom poslovanju usmjereni na društvenu odgovornost?
Današnji potrošači dobro su informirani pa se i kod odluke o kupnji kao presudan snažno profilira kriterij održivosti gdje se od tvrtki očekuje da zauzmu jasne pozicije. Strategija održivosti Francka usko vezana uz svrhu našeg poslovanja gdje smo u prvom redu fokusirani na vraćanje i ulaganje u zajednicu. Kroz sve procese poslovanja vodimo računa o svome utjecaju na zaposlenike, zajednicu, dobavljače, okoliš i potrošače, prema kojima su definirana i tri prioritetna cilja održivosti kojima u sljedećim godinama planiramo doprinijeti kroz razvoj i kvalitetu proizvoda te održivu i odgovornu nabavu. Ponosni smo na aktivan doprinos razvojnim projektima ICP-a u zemljama podrijetla naše kave s ciljem osiguranja održivosti globalnog tržišta kave i konkurentnosti malih uzgajivača, ali i projektima koji su usmjereni na domaće tržište, a naš strateški pristup u održivom poslovanju predstavili smo javnosti u nedavno objavljenom izvještaju o društveno odgovornom poslovanju.
Preferiraju li hotelijeri i ugostitelji domaću ili stranu kavu?
Hotelijerima je prije svega važna kvaliteta kave i raznovrsnost ponude – od espressa do filter kave, a uz to preferiraju i kompletna rješenja koja možemo ponuditi, a koja su posebno prilagođena vrsti biznisa i usluge koju nude. To kod nas prepoznaju ugostitelji kojima nudimo „sve u jedan“ rješenja. Dakle, imamo kapacitete da kompletno asortimanski, terenski, servisno i edukacijom osoblja pokrijemo potrebe od najvećih do onih najmanjih korisnika uz 24/7 servisnu podršku i edukaciju. Prisutni smo u top tri vodeće hotelske kuće u Hrvatskoj, a surađujemo i s velikim brojem srednjih i malih hotelijera te privatnih iznajmljivača.
Krećemo od pozicije da je proizvod koji izađe iz naše tvornice poput kave u zrnu za espresso aparat u biti poluproizvod koji dalje trebamo pratiti u ugostiteljstvu. A sve ovo što sam naveo je samo dobar temelj jer bez kvalitetnog kadra, sve pada u vodu. Naime, tu u biti i počinje prava tržišna utakmica jer ako nemamo kvalitetnog baristu koji zna pripremiti napitak i održavati aparat, nismo ništa napravili. To je specifičnost naše industrije gdje nije dovoljno samo ohladiti piće i poslužiti ga. To smo prepoznali još davno – prije 15-ak godina uspostavili smo naš sustav edukacije ugostiteljskog osoblja što smo kroz godine usavršili, a naši profesionalni baristi u jednoj godini u prosjeku odrade 2000 sati educirajući ugostiteljsko osoblje. Kao lideru, nije nam cilj samo definirati tržište kroz inovacije, već i podizati kvalitetu napitaka koja se servira u ugostiteljstvu. Samo u Hrvatskoj pokrivamo oko 40% tržišta kave u zrnu što zahtjeva dobro uhodan i učinkovit sustav u koji smo ulagali i razvijali godinama što ugostitelji i te kako prepoznaju i cijene. Uz definiran učinkovit operativni model nastavljamo biti pouzdan i lojalan partner ugostiteljskom sektoru, a suradnju s našim HoReCa partnerima u ovoj situaciji vidimo kroz prizmu solidarnosti koju provodimo i na terenu.
Razmišljate li o širenju i akvizicijama?
Svakako. Uvijek pozorno pratimo tržište i otvoreni smo za razgovore o potencijalnim akvizicijama i to primarno izvan Hrvatske. Detektirali smo kompanije za koje smatramo da korporativnom kulturom, kvalitetom i znanjem odgovaraju našoj kompaniji. Vodimo već konkretne razgovore. Rekao bih da je ova kriza dodatno naglasila vrijednost domaće proizvodnje i čini se, kao nikada do sada, osvijestila građane o važnosti kupnje domaćeg proizvoda, a samim time i važnost zadovoljavajuće proizvodne samodostatnosti, među ostalim, i u prehrambenoj industriji.
U Francku smo već poduzeli incijalne korake za modernizaciju proizvodnje u postojećim pogonima, ali razmatramo i opcije širenja proizvodnje na nekim drugim lokacijama primjerice manjim sredinama koje se demografski gase i kojima je potrebno oživjeti i potaknuti gospodarsku aktivnost. Ovdje svakako računamo na kvalitetnu suradnju s Vladom i predstavnicima lokalnih samouprava te EU fondove koje za realizaciju razvojnih programa treba iskoristiti do 2030. godine. U suprotnome ta će sredstva ostati neiskorištena što ne smijemo dopustiti. Ovo je izvrsna prilika za daljnji razvoj i osnaživanje domaće proizvodnje i revitalizaciju manje razvijenih dijelova Hrvatske što nam svima treba biti cilj.
Što je razlog da ste u potpunosti izašli iz kategorije čipsa i grickalica u Adria Snacku?
Zbog situacije s Agrokorom i strateške odluke da se u potpunosti fokusiramo na naše osnovno poslovanje. Sredstva od prodaje biznisa snacka, kao i vlasničkih udjela Fortenova Grupe proizašlih iz nagodbe koje smo prodali krajem 2019 godine, iskoristili smo za razduživanje tvrtke. Intersnacku, kao novom vlasniku, uvijek smo dostupni za savjete, a suradnju smo nastavili kroz distribuciju njegovih proizvoda na tržištu BiH.
VIDEO Ankica Mamić: Pobjednik izbora je promjena, to su građani jasno poručili strankama
