Europska unija

Gospodarenje otpadom: Kako se nositi s novim regulativama

Gospodarenje otpadom konferencija Poslovnog dnevnika
Foto: PR FOTO
1/3
12.05.2014.
u 16:51

Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima, inače rijetka slika u Hrvatskoj, postat će od 1. srpnja 2014. standard u svim gradovima i općinama

S 1. srpnja 2014. svi građani Republike Hrvatske morat će odvajati svoj otpad. Do sada je više od 200 hrvatskih gradova i općina uvelo ili započelo uvoditi ovaj sustav.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sektor gospodarenja otpadom zahtijeva najviše promjena. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom trebao bi biti cirkularan tako da se jednom upotrijebljeni resursi vraćaju u ponovnu upotrebu te da se iz njih crpi maksimalnu korist. Otpad jedne industrije time će postati sirovina druge. Država bi ove godine u tu svrhu trebala uložiti više od 220 milijuna kuna.

Od 1. srpnja svi građani će morati imati mogućnost odvajanja otpada. Njihov dosadašnji otpad bit će razdvojen na korisne sekundarne sirovine poput papira, stakla, metala, biootpada i sl. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima, inače rijetka slika u Hrvatskoj, postat će standard u svim gradovima i općinama. Budući da primarna selekcija otpada službeno počinje u srpnju,  mnogi strahuju kako će turistička sezona biti najveći razlog mogućeg kašnjenja pune implementacije tog novog modela u nekim dijelovima Hrvatske.

Osnovni cilj primarne selekcije otpada u Hrvatskoj je povećanje reciklaže s trenutnih 8% na 50% do 2020. godine. Problemi s kojima se država sada suočava su velika ulaganja u infrastrukturu, nova precizna regulativa i ono najteže – promjena navika građana.

Današnji potrošači žive daleko drugačije nego prijašnji i unatoč boljoj kvaliteti života kod nas se proizvodi više otpada nego ikada. Na službena odlagališta otpada u Hrvatskoj godišnje se odloži 1.200.000 tona komunalnog otpada što bi značilo da svatko od nas na dnevnoj bazi stvori od 0,40 do 0,95 kg otpada.

Ako se primarna selekcija otpada ne provede valjano, očekuju nas milijunske kazne i ostale sankcije Europske unije. Imajući na umu kako je gospodarenje otpadom složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje te sadrži niz postupaka i tehnologija, znamo da nas čeka velik i mukotrpan posao. Također moramo biti svjesni kako neprimjereno gospodarenje otpadom smanjuje kakvoću okoliša i kakvoću življenja te uvelike utječe i na zdravlje nas samih.

Do kraja 2018.godine Hrvatska mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači da do tada sva odlagališta moraju biti sanirana i usklađena, a ona koja ne rade po pravilima, zatvorena. Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prestajemo zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta, a postoji i mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom.

Kako bismo što bolje upoznali buduću regulativu i politiku gospodarenja otpadom, Poslovni dnevnik organizira stručnu konferenciju pod nazivom ''Gospodarenje otpadom II – Primarna selekcija otpada'' koja će se održati 24. rujna 2014. godine.

Konferencija Gospodarenje otpadom II okupit će i potaknuti javnu diskusiju svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika komunalnih poduzeća, čelnika lokalne samouprave, proizvođača opreme te državnih institucija. Više informacija o konferenciji saznajte ovdje.

Komentara 3

SK
skladište
12:05 15.05.2014.

od 1.7.2014. službeno počinje razdvajanje i odlaganje otpada, a 24.9.2014. će se održati konferencija pod nazivom Gospodarenje otpadom II-Primarna selekcija otpada, tako piše u članku. Nešto tu ne štima! Nisu li se svi dogovori, razgovori o otpadu, kao i svee konferencije trebali održati prije tog 1.7.2014. Na ovaj način čini mi se da se dalo dosta vremena za kažnjavanje onih koji se ne budu pridržavali izmišljenih pravila. Skoro puna 3 mjeseca koliko treba do početka konferencije mi nećemo znati ništa. Ni cijenu odvoženja smeća, ni gdje ćemo kupovati vrećice za smeće za domaćinstva, ni kada će pojedini ulazi u zgradama dobiti konkretne kontejnere. O promjenama navika ljudi uopće ne treba govoriti! I sada u kontejneru za plastiku možete vidjeti puno mješovitog otpada. "Bacim ga u prolazu jer mi je to najbliže, kad već prolazim kraj njega, a kontejner u mojoj zgradi mi nije usput, on je na sporednom izlazu iz zgrade", tako razmišlja možda i 35% građana Zagreba. Tko će sve takve potaknuti da mijenjaju navike? Imamo li na to odgovor? Bojim se da odgovora nema i da ga ni ne bude, ali bit će kazni to je sigurno.

BO
booloo
14:31 14.05.2014.

Gospodarenje otpadom: Kako se nositi s novim regulativama --------------------------------------------------------------------------------------- puno bitnije pitanje je kako se vrši naplata odvoza kućnog otpada ? po količini predanog otpada ili po zapremini posude za otpad koja može biti prazna.

Avatar muljib@vecernji
muljib@vecernji
16:21 20.05.2014.

Najmanji problem će biti naučiti ljude odvajanju. Tu gdje ja živim ljudi su dosta ekološki svjesni. Postoje drugi problemi zbog kojih će se ljudi kriviti da su ekološki neodgojeni ili ne savjesni. Kao primjer ću navesti sebe koji odavno odvajamajam otpad, jedino što ga nemam gdje odnijeti već godinama. Srećom, obližnja tvrtka dopušta mi da bacam kod njih jer oni imaju vlastiti sistem odvajanja otpada. No do tamo ima 20-30 mjesta s kontejnerima, a niti jednog osim zelenog za miješani otpad. Druga stvar je otpad koji ljudi razvrstavaju. Kako da razvrstava moj kolega podstanar u svojih 13 kvadrata stana ? Jedva ima mjesta za jednu kantu, a kamoli za tri. Hoće li i nama kao u Njemačko biti besplatno podijeljene kante za smeće 3u1 što se drže u stanu ? Hoćemo li mi kao u ostalim europskim zemljama dobiti prvo opomenu za nesavjesno bacanje otpada, pa onda ako ponovimo morati odslušati predavanje o svjesnom odlaganju otpadom pa na kraju tek treći put dobiti astronomske kazne. Ili će nam dati astronomske kazne bez obzira bilo kontejnera za otpad u blizini ili ne.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije