Nakon što je to nedavno učinio MMF, i Europska komisija spustila nam je prognoze rasta gospodarstva za ovu godinu; s prethodno najavljenih 5,3 posto u veljači, na pet posto u jučerašnjoj, proljetnoj prognozi. No, zato sljedeću godinu sad gledaju znatno optimističnije nego prije tri mjeseca: smatraju da će nam u 2022. gospodarstvo rasti 6,1 posto, više nego u godini prije pandemije, dok su u veljači prognozirali mršavijih 4,6 posto.
Milijarde za oporavak
Za EU i eurozonu obje su prognoze revidirali naviše: europsko će gospodarstvo, smatraju, ove godine ubrzati rast na 4,2 posto (zimus su vjerovali da će to biti 3,7 posto), a dogodine na 4,4 posto, dok su u veljači rast pozicionirali na tek 3,9 posto. Zemlje eurozone potegnut će gospodarstvo za 4,3 posto naviše u 2021., a sljedeće godine za 4,4 posto. Za obje je godine prethodna prognoza rasta bila 3,8 posto. Kao i obično, od statistike se EK ograđuje, napominjući da su prognoze izložene velikim rizicima, i pozitivnim, i negativnim. Treba imati u vidu da se rast računa na slabu bazu gospodarstava devastiranih pandemijom, no Europi je na raspolaganju fond Next Generation EU težak 750 milijardi eura koji, uz dugoročni proračun EU, čini dosad neviđen paket mjera za poticanje oporavka, vrijedan 1,8 tisuća milijardi eura.
– Iako još nismo izašli iz šume, europske ekonomske perspektive izgledaju puno svjetlije. Kako stope cijepljenja rastu, ograničenja se smanjuju, a život ljudi polako vraća u normalu, poboljšali smo prognoze za gospodarstva EU i eurozone. Mehanizam za oporavak i otpornost trebao bi pomoći i biti pravi „game changer“ u 2022. kada će javne investicije doći na najvišu razinu u više od deset godina – komentirao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK zadužen za gospodarstvo u interesu građana.
Poboljšane prognoze za Hrvatsku EK je bazirao na snažnijem rastu izvoza robe i bržem oporavku uslužnog sektora, dok nam negativni rizici ovise o obuzdavanju pandemije, turističkoj sezoni i administrativnim kapacitetima za povlačenje novca iz EU fondova.
– Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, ponajprije kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije – stoji u izvješću EK za Hrvatsku u kojem najavljuju da bi nam stopa inflacije ove i sljedeće godine trebala dosegnuti 1,3 posto. Nakon izdašnih isplata za pomoć gospodarstvu 2020., kad je manjak u proračunu opće države skočio na 7,4 posto, najavljuju oporavak javnih financija u 2021. i 2022. kad bi se trebao smanjiti omjer javnog duga prema BDP-u te manjak u proračunu ove godine pozicioniraju na 4,6 posto, a dogodine dodatni pad na 3,2 posto.
Na tržištu rada najavljuju umjereno pozitivan razvoj situacije, s obzirom na to da je relativno dobro prošlo kroz krizu zbog isplaćenih potpora za plaće radnicima. Stopa nezaposlenosti trebala bi se smanjivati s lanjskih 7,5 posto na 7,2 posto u ovoj godini, a dogodine na 6,6 posto. EK vjeruje da će nam rasti i investicije, posebno imajući u vidu obnovu od potresa.
Slične je procjene nedavno dao i MMF koji nas, iako je spustio prognoze za ovu godinu na 4,7 posto s prethodno najavljenih šest posto, svrstava među europska gospodarstva u nastajanju koja će imati najviše stope rasta u 2021. i 2022. Snažniji će rast, vjeruju, imati samo Turska, Rumunjska i Srbija, prve dvije šest posto, Srbija pet. Dogodine bi nas prestići trebala samo Mađarska.
Socijalne razlike rastu
Puno je optimističniji HNB koji je prije mjesec dana revidirao svoju prognozu naviše: u 2021. očekuju rast od 5,9 posto, što je znatno više od MMF-ovih 4,7 posto i pet posto EK. Središnja se banka najviše oslanja na snažniji oporavak domaće potražnje.
No, pravo je pitanje kako će se sva ova statistika odraziti na realnost života hrvatskih građana: i ova kriza produbila je socijalne razlike: s jedne strane imamo rast depozita za 15 milijardi kuna u godinu dana pandemije, dok su s druge strane zaduženi građani zatražili moratorije za 3,3 milijarde kuna kredita. Kad u lipnju isteknu svi preostali moratoriji kućanstvima, slika će biti jasnija.
VIDEO: Ministar zdravstva Vili Beros predstavio je reforme i investicije Nacionalnog plana za oporavak
