HNB

Građani se zadužili još milijardu kuna u prva tri mjeseca 2010.

rohatinski
Jurica Galoić/Pixsell
05.08.2010.
u 20:00

Zaduženost kućanstava bila je 3,6 milijardi kuna potkraj 2009., a u prvom tromjesečju ove godine 4,6 milijardi kuna uz manji raspoloživi dohodak.

Zaduženost kućanstava bila je 3,6 milijarda kuna potkraj prošle godine, a u prvom tromjesečju ove godine 4,6 milijarda kuna – ističe se u publikaciji HNB-a o financijskoj stabilnosti zemlje. Trendovi pokazuju da su se građani počeli okretati dugoročnim kreditima, ali je sve više odobrenih kredita uz valutnu klauzulu, što povećava rizik otplate, isto kao i loša situacija na tržištu rada. U ovoj godini očekuje se nastavak pada ukupnih obveza kućanstava, ali kako će se zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada smanjiti i raspoloživ dohodak, trend zaduženosti vjerojatno će se nastaviti.

Pojačan učinak nepovoljnih kretanja na tržištu rada na početku godine utjecao je na pad mase neto plaća pa se omjer duga kućanstava i njihova raspoloživog dohotka pogoršao i vratio na najvišu razinu od kraja 2008. godine. Istodobno se znatno pogoršao i omjer iznosa plaćenih kamata i raspoloživa dohotka bez obzira na stagnaciju aktivnih kamatnih stopa. No u istom se razdoblju poboljšao omjer duga građana i njihove štednje u bankama, ali po stopi nižoj nego prijašnjih godina. I dok su se od eskalacije krize građani pojačano oslanjali na kratkoročno zaduživanje u bankama, što su i one poticale zbog neizvjesnosti, potkraj prošle i na početku ove godine sa stagnacijom kratkoročnih kredita prvi put od sredine 2008. godine zabilježen je rast novoodobrenih dugoročnih kredita. No banke su pojačale vezivanje odobrenih kredita uz tečaj strane valute, a što je povećalo i izloženost građana riziku deprecijacije tečaja. Potkraj prvoga tromjesečja 71,2% svih kredita odobrenih građanima bilo je vezano uz stranu valutu.

Negativni trendovi na tržištu rada mogli bi oslabjeti tek potkraj godine, a to bi moglo potaknuti potražnju za kreditima. Smanjenje poreznog opterećenja za većinu građana u drugom polugodištu 2010. tek će ublažiti očekivan nastavak pada raspoloživa dohotka. Tako bi se u uvjetima još relativno visokih kamatnih stopa mogao dodatno pogoršati teret zaduženosti i otplate postojećih kredita, a time i nastavak rasta udjela loših kredita, posebno onih odobrenih kućanstvima čiji rast zaduženosti u prijašnjim godinama nije bio u skladu s njihovom kreditnom sposobnošću.

Ključne riječi

Komentara 4

FE
Felicijen
20:16 05.08.2010.

Što manje imamo, više trošimo. Država isto..

GJ
gdje-je-zito
20:19 05.08.2010.

Što manje imamo, više smo se PRISILJENI zaduživati. Država isto.

OB
-obrisani-
20:29 05.08.2010.

Tako je to kad neki nisu naucili skromno ziviti....Moraju sve imati ,a ustvari si nemogu priustiti.... Nisu nikad naucili od kuce ,da se covjek pokriti moze samo koliko mu je pokrivac dug...Ili jos plasticnije receno...Ispruzi se onoliko koliko ti je krevet dug... Ma boli me dzon za druge,tih problema nemam...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije