Svjetsko halal turističko tržište lani je bilo vrijedno oko 140 milijardi dolara, s udjelom od oko 13% u ukupnoj globalnoj industriji turizma što je gotovo 60% više nego tri godine prije. Osim što izuzetno brzo raste, halal turizam izdvaja se po gostima koji troše znatno više od prosjeka, ostavljajući na godišnjem odmoru u prosjeku oko 1700 dolara, za razliku od prosječnih Europljana koji potroše 500 dolara.
Hrvatska s te bogate trpeze uzima tek mrvice, gosti iz islamskog svijeta u statistikama se broje pod "ostalima", za Hrvatsku ni ne znaju, a halal certifikate ima tek 12 hotela.
Jačanje ponude, ciljano oglašavanje na emitivnim tržištima, obilazak specijaliziranih sajmova, uz obvezno udruživanje svih institucija i tvrtki, sljedeći su koraci koje Hrvatska mora poduzeti da bi iskoristila goleme mogućnosti koje pruža halal turizam, istaknuo je Aldin Dugonjić (na slici), rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, čije je predavanje otvorilo seminar održan prošlog tjedna u hotelu Westin. Dugonjić pritom ističe da nema puno prepreka za razvoj segmenta halal turizma koji se u svijetu prepoznaje tek posljednje četiri godine.
– Osim za prehrambeni sektor, tržište halal turizma ima golem potencijal za hrvatski turizam, što je omogućeno sustavom certificiranja jer bez certificiranja nema dobre kontrole. Halal se ukratko svodi na ispunjavanje dva osnovna uvjeta za turiste muslimane, da im se omogući obavljanje vjerskih obreda i halal hrana, no riječ je o jako širokom spektru usluga koje je moguće ponuditi gostima, od ručka do wellnessa – objašnjava Dugonjić.
Istraživanje Instituta za turizam provedeno prošle godine u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazalo je da gosti s halal emitivnih tržišta uglavnom ne znaju za Hrvatsku, ali poželjni su im glavni konkurenti na Mediteranu. Francuska je pritom prva na listi.
>> Halal turisti sve poželjniji – troše 500 dolara više od prosjeka EU
