Hrvatska elektroprivreda ove je godine pokrenula niz projekata u sklopu ciklusa ulaganja u obnovljive izvore energije, a ta ulaganja HRP-u su važna radi stvaranja i jačanja održivog i fleksibilnog proizvodnog portfelja te jačanja tržišnog položaja u Hrvatskoj i na susjednim tržištima.
S druge strane, investicije će doprinijeti realizaciji nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike, usklađene s politikama EU i Globalnim ciljevima održivog razvoja.
HEP grupa se u razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, koji se temelji se na četiri glavna segmenta.
Prvi je nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana koji i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2028. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage.
Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj/HE Senj2, pri čemu se razmatra i nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje bi imale važnu funkciju u okolnostima sve većeg udjela vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.
Treći segment predstavlja novi smjer razvoja HEP-a, a to je izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.
Četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin, prvenstveno na postojećim lokacijama u Zagrebu i Osijeku. Novi blok u Elektrani-toplani Zagreb imat će 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ostvarena ušteda primarne energije energenta veća od 25 posto. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.
U svim tim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1.500 MW nove snage. Tome se treba dodati i veći broj punionica za električna vozila koje se instaliraju kroz nastavak programa eMobilnosti. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje. Od 1.500 MW polovina se odnosi na sunčane elektrane i vjetroelektrane.
Do kraja 2023. godine HEP će u sunčane elektrane uložiti 750 milijuna kuna što omogućava izgradnju prosječno 20 MW godišnje. Novoinstalirana snaga sunčanih elektrana udvostručit će se u idućem razdoblju, od 2024. do 2030. godine.
HEP trenutačno u pogonu ima jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri, snage 1 MW, dok su započeli radovi na izgradnji Sunčane elektrane Vis, priključne snage 2 MW, počeli u svibnju ove godine. U drugoj polovici godine izgradit će se Sunčana elektrana Vrlika Jug, priključne snage 2,1 MW te će početi izgradnja Sunčane elektrane Cres, snage 6,5 MW. Sve navedene elektrane osim SE Kaštelir, proizvodit će električnu energiju prema potpuno komercijalnim uvjetima, bez ugovora o otkupu po poticajnoj cijeni. I prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat, čija izgradnja uskoro kreće bit će prva vjetroelektrana u Hrvatskoj bez poticaja.
Sve spomenute projekte karakterizira suradnja sa širokim spektrom dionika: županijama, gradovima i općinama te s poduzetnicima, domaćim proizvođačima opreme za elektroenergetska postrojenja. S obzirom na dokazani potencijal takve suradnje, HEP je početkom 2019. objavio novi poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata OIE. Kod projekata u razvoju, HEP će realizirati sve financijski isplative projekte koji će zadovoljiti energetske, ekonomske i okolišne kriterije. Dosadašnji tijek javnog poziva već je ukazao na značajan interes jedinica lokalne samouprave i privatnih investitora.
HEP je inače već 2014. godine na krovove vlastitih poslovnih objekata postavio devet sunčanih elektrana. Te sunčane elektrane imaju status povlaštenog proizvođača električne energije što omogućuje prodaju proizvedene električne energije HROTE-u po povlaštenoj cijeni. Novi pristup HEP-a integriranim elektranama bazira se na konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom. Taj model omogućuje znatno smanjenje troškova za potrošnju električne energije u vlastitim objektima.
Naime, veći se dio proizvedene energije potroši na samim objektima, dok se ostatak energije isporučuje u distribucijsku mrežu. Prošle godine u pogon je pušteno pet integriranih sunčanih elektrana, a u ovom trenutku u pripremi je postavljanje elektrana na još pedesetak lokacija objekata u vlasništvu HEP-a širom Hrvatske.
