Središnji je događaj za tržište prošlog tjedna bila velika transakcija u procesu preuzimanja Plive. Središnja je banka sudjelovala u toj operaciji kako bi se sačuvala stabilnost na domaćem deviznom i novčanom tržištu uz koordinaciju s ostalim relevantnim institucijama i sudionicima u transakciji.
Na taj način na tržištu se kamatne stope i tečaj nisu bitnije promijenili u danima transakcije. U sustav je potezima HNB ubačena dodatna kunska likvidnost (konverzijom deviza koja je bila veća od povlačenja kuna kreiranih nekim prijašnjim transakcijama: 1,54 milijarde kuna prema 1,05 milijardi kuna).
Stoga je dobra likvidnost rezultirala značajnim upisom trezorskih zapisa Ministarstva financija (57 milijuna kuna iznad planiranog) te padom interesa na obratnoj repo aukciji središnje banke (manji za 466 milijuna kuna). Prinosi i kamatne stope na tim aukcijama također su ostali nepromijenjeni. Jačanje kune potkraj tjedna rezultiralo je deviznom intervencijom kojom se na tržište plasira dodatnih 508 milijuna kuna podržavajući kunsku likvidnosti i pad kamatnih stopa depozita s vrlo kratkim rokom dospijeća s razina blizu 4% na razine bliže obratnoj repo stopi (3,5 posto).
Povoljna likvidnost koju je podržala i središnja banka tijekom nekoliko dana potencijalno velikih pritisaka na tržištu pridonijela je i da prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa bude uspješna, odnosno da plasirani iznos zapisa bude iznad planirane razine Ministarstva financija uz stabilne, nepromijenjene prinose na tromjesečne i jednogodišnje zapise, s obzirom na to da šestomjesečni zapisi nisu upisivani već nekoliko aukcija. Dakle, prinos na tromjesečne zapise na razini je od 3,0 posto, a na jednogodišnje zapise na razini od 4,0 posto.