HNB je izračunao da će zbog pristupanja EU hrvatski proračun godišnje gubiti od 1 do 1,3 posto BDP-a, odnosno 3,3 do 4,3 milijarde kuna. Najveći izravni pritisak na javne financije proizlazi iz obveznih uplata u proračun EU, koje su lani bile 1,8 milijardi kuna, a očekuje se da će ove i iduće dvije godine biti oko 3,6 milijardi kuna.
Zajednička blagajna
Transferi u zajedničku europsku blagajnu provode se po zadanim kriterijima ovisno o bruto nacionalnom dohotku zemalja članica, PDV-u, prikupljenim carinama i manjim dijelom pristojbi za šećer. Primjerice, Hrvatska zadržava samo četvrtinu carina naplaćenih u zemlji, a tri četvrtine mora proslijediti u europsku blagajnu. HNB procjenjuje da će proračun ove godine ostati bez prihoda od carina vrijednih 0,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde kuna, što je uz obaveznu članarinu najveća odlazna stavka.
– S druge strane, koliko će zemlja članica u konačnici iskoristiti raspoloživih nepovratnih sredstava iz proračuna EU ovisi o njezinu apsorpcijskom kapacitetu – navodi HNB u svojoj analizi. Njihova je procjena da će proračun ove godine dvije milijarde postojećih rashoda zamijeniti sredstvima EU, iduće godine 2,3 milijarde kuna, a 2016. 2,6 milijardi.
– Apsorpcijski kapaciteti članice najviše ovise o tome u kojoj su mjeri vlasti na središnjoj i lokalnoj razini sposobne pripremiti višegodišnje planove korištenja fondova EU, nositi se s količinom administrativnog posla vezanog za povlačenje iz fondova EU i koordinirati njihovo korištenje – navodi HNB. Središnja banka navodi da je Hrvatska lani iskoristila 1,8 milijardi kuna iz proračuna EU, što uključuje i 800 milijuna kuna sredstava iz pretpristupnih fondova. Najveći iznos iskorištenih sredstava su primici na osnovi kompenzacije koji služe da članica ne bude neto uplatitelj u proračun EU i najčešće se daju u prve dvije godine članstva. Dodatno opterećenje za proračun čine izdaci za financiranje pojedinih institucija EU koji godišnje teže 0,1 posto BDP-a, odnosno 330 milijuna kuna.
Uplate u razvojni fond
Hrvatska će za Europsku investicijsku banku morati izdvojiti gotovo 208 milijuna eura, i to u osam jednakih rata do svibnja 2018. godine. Hrvatska će u nekoliko godina i u Europski razvojni fond morati uplatiti 70 milijuna eura, te relativno mali iznos i u Fond za ugljen i čelik jer taj sektor nije značajan u zemlji.
>> Glavni ekonomisti banaka pesimistični: U 2014. godini pad BDP-a 0,7%
Ma gdje god se okrenemo *ušimo....Jeli itko iz vlade izračunao koliko smo mi iz EU povukli do sada a koliko dali u blagajnu EU ??? Ako smo u minusu što smo i ulazili u EU.....