O ulozi investicija u zadržavanju građana, inovativnosti poduzetnika i pristupu povoljnom financiranju, govori Vjeran Vrbanec, predsjednik uprave HAMAG-BICRO-a. Smatra da su nam upravo inovacije konkurentska prednost.
Vaša je temeljna uloga poticanje investicija, omogućavanje povoljnog financiranja za poduzetnike. Koliko ste u tome uspješni, što bi poduzetnici rekli da ih to pitamo?
Ključna smo Vladina institucija za poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz programe financiranja putem bespovratnih potpora, jamstava i zajmova uz najpovoljnije kamatne stope na tržištu, kao i programe poticanja istraživanja, razvoja i inovacija. U prethodnom razdoblju, s naglaskom na pojačan intenzitet rada u prethodne tri godine, HAMAG-BICRO, zajedno s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, ukupno je potaknuo 9,3 milijardi kuna investicija, a brojka iz dana u dan raste. Vjerujem kako ta brojka govori sama za sebe. Naš uspjeh u provedbi projekata potvrđuju i poduzetnici koji nam svakodnevno daju povjerenje birajući nas kao pomoć i partnera radi osiguranja svoje investicije.
Koliko je uloga investicija bitna u zadržavanju građana u Hrvatskoj, smanjenju pritiska na ekonomsko emigriranje?
Uloga investicija ključna je u pokretanju ekonomskog rasta i održivosti razvijenih zemalja. Poduzetnički i inovacijski potencijal, učinkovit pravni i administrativni sustav te povoljno okruženje za priljev investicija formula su investicijskog uspjeha. Kvalitetna investicija izravno utječe na jačanje konkurentske prednosti i dodane vrijednosti zemlje što, kao jednu od posljedica, ima otvaranje novih i bolje plaćenih radnih mjesta koja će, vjerujem, zadržati kvalitetne i stručne ljude u zemlji.
Koliko se situacija promijenila u posljednje dvije godine, ima li pomaka nabolje?
U posljednje tri godine odobreno je više od 400 jamstava u iznosu od 1,4 milijarde kuna, što je potaknulo 2,3 milijarde kuna investicija. Primjerice, iznos izdanih jamstava u 2017. godini bio je 338 milijuna kuna, što je skoro dvostruko više nego prethodne godine, a vidljivo je da se taj trend nastavio i u 2018. Što se tiče zajmova, odobreno je 1340 zajmova u iznosu od 380 milijuna kuna, čime je potaknuto 440 milijuna kuna investicija. Što se tiče bespovratnih potpora, u zadnje tri godine 2481 poduzetnika je dobilo 2,6 milijardi kuna bespovratnih sredstava u sklopu projekata financiranih iz EU fondova, što je potaknulo 6,5 milijardi kuna investicija.
Koliko su poduzetnici motivirani, a koliko demotivirani odnosom države, birokracijom i pristupom financiranju? Što očekujete od Vlade i ministarstava kako bi se stanje popravilo, gdje su moguća poboljšanja?
Očito je da Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih investicijskih ulaganja, da ne postoji kontinuirana veza između znanstvenog i realnog sektora, da je prepoznat manjak transakcija rizičnog kapitala. Vjerojatno postoje i druge slabosti i nedostaci koji predstavljaju svojevrsni uteg rastu gospodarstva. Međutim, zajedno s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta svakodnevno radimo na jačanju povoljnijeg poduzetničkog okruženja olakšavajući ponajprije pristup financiranju većine potreba naših poduzetnika.
Kakav “know-how” i podršku vi pružate poduzetnicima?
Osim spomenutih aktivnosti, provodimo različite programe podrške poduzetnicima i razvoju njihova poslovanja poput programa Europske poduzetničke mreže (EEN), Razvoja mreže poduzetničkih potpornih institucija (BOND), Mreže studentski poduzetničkih inkubatora (MSPI) te BIOCentra, našeg inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije. Primjerice, kroz EEN program pomažemo poduzetnicima pronaći međunarodnog partnera, savjetujemo ih o mogućnostima financiranja, zaštiti intelektualnog vlasništva i internacionalizaciji poslovanja, kroz BOND jačamo ponudu profesionalnih usluga malim i srednjim poduzetnicima (MSP) diljem Hrvatske putem mreže poduzetničkih potpornih institucija, kroz MSPI umrežavamo i osiguravamo podršku studentskih poduzetničkih aktivnosti, dok kroz BIOCentar osiguravamo produktivniji odnos između temeljnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja i gospodarstva, tehnologijske infrastrukture i novih bio-tehnologijskih tvrtki u procesu razvoja novih proizvoda.
Koliko ste ovisni o politici: u odlučivanju, ali i posljedicama političkih odluka na gospodarstvo?
Smatramo se produženom rukom resornog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a time i Vlade, u olakšavanju poduzetničkog pristupa financiranju. Vjerujem kako smo među rijetkim institucijama u Hrvatskoj kojoj je uspjelo više od dvije trećine svih materijalnih troškova vlastitog rada naplatiti iz vanjskih izvora, ponajviše iz fondova EU.
Koliko smo inovativno društvo?
Budući da sam svakodnevno okružen mladim i talentiranim ljudima koji svoje ideje uspješno pretaču u inovativne projekte, znanstvenicima i istraživačima koji rade na istraživanju i razvoju brojnih inovacija te poduzetnicima koji uspješno komercijaliziraju vlastite inovativne proizvode na globalnom tržištu - smatram Hrvatsku inovativnom zemljom. Svjestan sam kako ovakvu sliku Hrvatske imam zahvaljujući poziciji u kojoj se nalazim vodeći vladinu agenciju koja osigurava financijsku podršku upravo inovativnim projektima. No, činjenica je kako Hrvatska ima vlastite inovacije i značajan inovacijski potencijal, jedino su oni nedovoljno komunicirani. Smatram kako je inovativnost pokretač rasta i razvoja gospodarstva i značajna konkurentska prednost kojom moramo jačati imidž Hrvatske.
Kakvu investicijsku budućnost Hrvatske vidite?
Vjerujem kako Rimčev automobil, Sabolov pametni kamera-kalkulator, Vidukin sustav upravljanja željeznicama, Jerbićev kirurški robot, Laucove metode analize glikana, Bronzinove digitalne platforme, Žuljev softver za vođenje poljoprivredne proizvodnje i drugi mogu biti odlični ambasadori hrvatske inovativnosti, a time i investicija, u svijetu.
konferencija Hrvatska kakvu trebamo
to su izgovori, zasto studenti ne otvore jdoo? a ako zele biti zaposleni, da im ide mirovinsko i zdravstveno, naravno da moraju biti odgovarajuce placeni. Ako ce ideju tek kasnije kapitalizirati, firma im i ne treba do tog trenutka.