Dobro je poznata nezamjenjiva uloga Sunca u nastanku i opstanku života na Zemlji. U kontekstu proizvodnje energije, Sunce se može smatrati nuklearnim fuzijskim reaktorom koji u svojem središtu, gdje temperatura doseže 15 milijuna °C, proizvodi nezamislive količine energije od koje se samo manji dio probija do Zemljine atmosfere te se raspoređuje po površini u ovisnosti o rotaciji Zemlje. Do površine Zemlje dolazi oko 230 W/m2 što znači da u sat vremena do Zemlje dolazi više Sunčeve energije od količine koju čovječanstvo potroši u godini dana. No kako u stvarnosti stojimo sa praktičnim korištenjem ovog besplatnog fuzijskog reaktora na nebu?
Tehnički gledano, Sunčevo zračenje na Zemlji je moguće koristiti za proizvodnju toplinske energije (grijanje prostora i zagrijavanje potrošne tople vode) putem tzv. solarnih kolektora te za proizvodnju električne energije putem tzv. fotonaponskih panela, odnosno u sunčanim elektranama. To su dvije potpuno različite tehnologije i odvojeni postupci, a fokus ovoga članka je na proizvodnji električne energije odnosno na sunčanim elektranama.
U 2019. godini u sunčanim elektranama je proizvedeno samo 2% ukupnih svjetskih potreba za električnom energijom. Prema izvješću Međunarodne energetske agencije (engl. International Energy Agency – IEA), ukupno je u svijetu bilo instalirano 627 GW sunčanih elektrana. Na području Europske unije nalazi se 21% ukupno instaliranih kapaciteta 130,7 GW instaliranih sunčanih elektrana. Pandemija COVID-19 usporila je i izgradnju novih sunčanih elektrana s obzirom da većina fotonaponskih panela dolazi iz Kine.
Hrvatska u začelju Europe
Novo ubrzanje razvoja ovog sektora očekuje se već u 2022. godini kada se predviđa godišnje povećanje kapaciteta za čak 125 GW novih sunčanih elektrana. Potencijal Sunčevog zračenja u zemljama Europske unije, prikazan na slici ispod, govori u prilog tome da bi Hrvatska svakako trebala biti pri vrhu statistike korištenja energije Sunca u Europskoj uniji. No da li je tome slučaj?
Republika Hrvatska trenutno na mreži ima priključeno 3 334 sunčanih elektrana ukupne snage 124 MW te nas navedeni podatak postavlja na listi zemalja članica EU na 24. mjesto (od 28). Po instaliranom kapacitetu sunčanih elektrana od nas su lošije samo Estonija, Litva, Latvija i Irska - zemlje sa sjevera koje po potencijalu Sunčevog zračenja nisu ni blizu potencijalu kojeg Hrvatska ima na raspolaganju. Ako se promatra udio ukupnih potreba za električnom energijom koje su namirene proizvodnjom iz sunčanih elektrana, Hrvatska se tu također nalazi na začelju Europe, iza zemalja kao što su Bugarska, Rumunjska ili Slovenija. Ipak, do prije dvije godine situacija je bila još i lošija no izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji krajem 2018. godine pojednostavljena je procedura priključenja malih elektrana (za kućanstva) i stvoreni su povoljniji financijski uvjeti obračuna za krajnje korisnike (tzv. korisnici postrojenja za samoopskrbu). Usporedno sa zakonskim promjenama- 2019. godine postignut je i vrhunac pada cijene fotonaponske opreme, odnosno pad od gotovo 90% u odnosu na cijene iz 2010. godine (99,6% od 1976. godine!). Ove promjene su nas tada ipak pomakle od instaliranog kapaciteta koji je u Hrvatskoj tada iznosio oko 50 MW čime smo imali manje instaliranih sunčanih elektrana nego jedan Maribor!
Potencijal u budućnosti
Danas se za sunčane elektrane otvaraju nove mogućnosti novim zakonima koji se upravo usvajaju u Hrvatskom saboru - Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Cilj novih zakona je usklađivanje sa europskim direktivama o demokratizaciji tržišta električne energije čime se uvode potpuno nove mogućnosti poput energetskih zajednica građana, povezivanja proizvodnje (tzv. agregatori), potrošači vlastite obnovljive energije i aktivni kupci. Usvajanjem novih zakona i donošenjem potrebnih podzakonskih akata, konačno će biti moguće i provoditi projekte izgradnje sunčanih elektrana na višestambenim zgradama, građani i poduzetnici će se moći povezivati u energetske zajednice, a omogućit će se i projekti skladištenja energije s mogućnosti pružanja pomoćnih usluga. Osim (povoljnih) zakonskih promjena, prema svim najavama neizbježno je i povećanje cijena električne energije čime će sunčane elektrane postati još isplativije. Činjenica je i da bi svatko od nas trebao težiti barem djelomičnoj neovisnosti od poremećaja koje se događaju na burzama električne energije. Potpunu ili djelomičnu energetsku neovisnosti moguće je postići upravo postavljanjem sunčane elektrane na vlastitom krovu.
Sadržaj nastao u suradnji s REGEA-om
