Hrvatska je još zarobljena u negativnom raspoloženju. Rast BDP-a i kraj recesije stanovništvo realno još ne osjeća, istaknuo je Ludwig Mertes na regionalnoj konferenciji Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu “Austria Connect” u Zagrebu. Mertes je predstavio gospodarski indeks osiguravajuće tvrtke Prisma koji pokazuje da su hrvatski poduzetnici pesimističniji i od njihovih kolega u BiH, dok su srpska poduzeća optimističnija i od austrijskih. U svakoj zemlji analitičari su ispitali 150 tvrtki, a na skali od 100 bodova, srpske tvrtke imaju 62, hrvatske 53, austrijske 55, slovenske 54 te tvrtke iz BiH 57 bodova.
– Srbija je iznenadila pozitivnim raspoloženjem usprkos teškim realnim pokazateljima. Aktualna vlast očito i dalje uspijeva održati pozitivnu gospodarsku klimu i dobar PR za vlastitu stvar – kazao je Ludwig Mertes. Suzdržano raspoloženje hrvatskih poduzetnika tumači kao moguće razočaranje stanjem u zemlji nakon prošlogodišnjih izbora. Pogled u budućnost ipak je nešto pozitivniji te 54 posto hrvatskih poduzeća vjeruje da će se situacija poboljšati u idućih godinu dana, a dobra razvojna prognoza temelji se prije svega na optimizmu malih i srednjih poduzeća. Premda je polazna točka za bogatu Austriju drukčija nego kod ostalih zemalja, Mertes smatra da je pesimizam tamošnjih poduzetnika također reakcija na zastoj u donošenju važnih političkih reformi, što bi se moglo preliti i na rezultate austrijskih poduzeća.
Zanimljivo tumačenje čulo se i za bosanskohercegovački optimizam.
– Za nas je to iznenađujući rezultat s obzirom na političku nestabilnost i gospodarsko stanje u zemlji. Moguće je da investicije iz arapskog područja imaju pozitivan utjecaj na raspoloženje – istaknuo je Mertes čija je tvrtka ocijenila i mogući rizik neplaćanja u pojedinoj zemlji i smjestila ga u četiri kategorije: niski, srednji, senzibilan i visok. U Srbiji i BiH rizik neplaćanja je visok, a u Hrvatskoj i Sloveniji senzibilan.
Inače, Austrija je okupila 160 poduzetnika i menadžera iz devet zemalja jugoistoka Europe kojima je prvo veliko predavanje iznio Jean-Marc Martin, regionalni direktor Europske investicijske banke koja je zadnjih pet godina zemljama u regiji odobrila oko 10,9 milijardi eura ulaganja – najviše Hrvatskoj (3,6 milijardi eura), no dosad su od odobrenog iznosa isplaćene samo dvije milijarde eura.
Direktor istraživačkog odjela RBA Petar Vrezinschek naveo je da se dugoročni rast može temeljiti jedino na izvozu i novim investicijama. Izuzev Slovenije, sve druge države imaju još kreditni rejting, gotovo na spekulativnoj razini. Hrvatska jedina kod sve tri agencije ima negativne izglede, a time i mogućnost da se po rejtingu izjednači s Makedonijom i Srbijom.
