U proteklih godinu i pol Ministarstvo financija napustilo je mnogo ljudi. Prošlotjedne ostavke ravnateljice Carinske uprave Katarine Bakije i ravnatelja Porezne uprave Ivana Ivekovića kao da su prelile čašu. Zanimanje za ono što se događa u Ministarstvu financija naglo je poraslo. Kao i sumnjičavost prema toj instituciji. Među zabrinutima se našao i Klub zastupnika HSLS-a.
"Smatramo da bi odlazak većega broja stručnjaka iz Ministarstva financija u ionako teškoj kadrovskoj i financijskoj situaciji blokirao rad Ministarstva", stoji u pismu koje je potpredsjednik Kluba Vilim Herman uputio ministru financija Mati Crkvencu. Zbog brojnih podnesenih i najavljenih ostavki Klub je od ministra zatražio hitno izvješće kako bi se što prije očitovao o tome.
Malo je neobično da jedna politička stranka podsjeća ministra financija na kadrovske probleme u kući koju vodi. Kako su hrvatski političari poznati po brizi za kadar, možda tome i ne bi trebalo davati važnost. No, inicijativa je potekla od Jadranka Mijalića, HSLS-ova zastupnika na čelu saborskoga Odbora za financije i državni proračun, koji bi po prirodi posla morao imati dobar pregled stanja u Ministarstvu, pa i motive za zabrinutost.
Na koncu, ministru financija sve bi to trebalo biti irelevantno. Najvažnija institucija u državi trebala bi imati i stručnjake primjerene svojoj važnosti. I ako je doista suočena s kadrovskim problemima, prije bi trebalo očekivati da ministar alarmira političare, nego oni njega. No, ministar Crkvenac ne vidi tu nikakve probleme. "Sve je pod mojom kontrolom i nema nikakva razloga za zabrinutost", kaže u hitno dostavljenom izvješću. I podsjeća: "Za rad Ministarstva financija osobno odgovaram i taj će rad biti sve uspješniji".
Koliko je ministrov odgovor iskren, vrlo je dvojbeno. Stanje je, međutim, očito malo drukčije nego što on tvrdi. O tome ne govori samo broj službenika koji su napustili Ministarstvo nego i sve više onih koji razmišljaju o tome. A od odlaska stručnjaka veći je problem jedino to što nisu dolazili novi i bolji.
Plaće - glavni razlog odlazaka
Neki pomoćnici ministra gotovo nemaju s kim raditi. Iz Uprave za makroekonomske analize, kojoj je na čelu Velimir Rajković, otišli su ključni ljudi. Još prošle godine Upravu je napustila Sanja Mađarević-Šujster, a u Svjetskoj banci, kamo je otišla, nedavno joj se pridružila i Ivana Pleše. Na putu je odlaska i treći makroekonomist Željko Tufekčić. Njihov donedavni šef Velimir Rajković nedavno je na jednome sastanku kazao kako nije znao da su plaće u Ministarstvu tako male.
Pomoćnik ministra Hrvoje Radovanić gotovo je ostao sam u Upravi za upravljanje gotovinom i javnim dugom. U prošlih godinu i pol napustili su ga Tomislav Matić, Ivan Mijatović, Vladimir Hrkač, Goran Šaravanja, uglavnom mladi financijaši s diplomama i iskustvom stečenim u inozemstvu, koji su danas na tržištu traženi i dobro plaćeni.
Možda ne tako drastično, sa sličnim problemima suočavale su se i drugi odjeli Ministarstva financija. Plaće se nameću kao jedan od glavnih razloga kadrovskih previranja, što je osobito došlo do izražaja nakon proljetnih izmjena zakona o državnim službenicima i uvođenja novih koeficijenata. Promjenama su najviše pogođeni mlađi službenici, kako u primanju tako i mogućnosti napredovanja.
Atmosferu, čini se, dodatno opterećuju osobni odnosi, ali i politički. Za provedbu novih pravila zadužena je tajnica Gorenka Bulj, koju mnogi doživljavaju kao strah i trepet Ministarstva. Ona je možda samo previše gorljivo shvatila svoj posao, ne računajući da bi time mogla rastjerati ljude. Novost u kadrovskoj politici jest i raspisivanje javnoga natječaje za oko 500 službenika Ministarstva, uključujući Poreznu i Carinsku upravu.
Nedostaje fiskalnih stručnjaka
To podržava i ministar financija jer "s vremena na vrijeme, provjetravanje je poželjno i zdravo". Vrlo je moguće da se tako Ministarstvo želi riješiti kadra koji ne zadovoljava kriterij stručnosti. Za to, međutim, masovno regrutiranje nije potrebno, niti je to način izgradnje stručne i učinkovite državne administracije. Obučavanje za svaki posao, naime, zahtijeva vrijeme i novac, a Ministarstvo se time baš i ne može pohvaliti.
Ako su pak natječaji politički motivirani, može se dogoditi da ministarsko mjesto sutra preuzme predstavnik neke druge političke stranke, koji će također iznova birati "stručne ljude".
Sve to govori da bi kadrovska politika u Ministarstvu financija morala biti mnogo osmišljenija i više uvažavati specifičnosti u vlastitoj sredini i na tržištu općenito. Poznato je, naime, da Hrvatska ima vrlo malo fiskalnih stručnjaka. Institucija poput Ministarstva financija, barem zbog vlastitoga rejtinga, morala bi ih znati zadržati ili privući.
Da se o tome malo vodilo računa, govori činjenica da u proteklih godinu i pol u Ministarstvo financija nije došao nijedan fiskalani stručnjak. Mnogo govori i način rada Ministarstva. U svijetu, primjerice, baš nije uobičajeno da se o rebalansu proračuna raspravlja svako nekoliko mjeseci. Niti da svaki novi nacrt proračuna ima po nekoliko verzija.
Marina Klepo
