Odluka Suda Europske unije potvrdila je stajalište HUB-a da je u Hrvatskoj „slučaj Franak“ specifičan u odnosu na druge države Europske unije s obzirom na to da je u Hrvatskoj konverzija provedena zakonskim rješenjem, koje je bilo obvezujuće za banke, a dobrovoljno za potrošače - kažu u HUB-u ta dodaju da je sud zaključio da se Direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, odnosno, u hrvatskim okolnostima, na odredbe sporazuma o konverziji sklopljenih u skladu s pravilima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015.
Naime, podrazumijeva se da je nacionalni zakonodavac svojom intervencijom uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza ugovornih strana, te je takva odluka u skladu s već postojećom sudskom praksom (odluka Europskog suda C-81/19).
- S obzirom na to da je na nacionalnoj razini, odlukama Vrhovnog suda RH, a sada i presudom Suda EU već odlučeno o zakonitosti provedene konverzije, pitanje valjanosti konverzije i njezinih učinaka na restituciju potrošača više ne bi trebalo biti predmetom raspravljanja pred sudovima - smatra HUB.
HUB: Pitanje konverzije više ne bi trebalo biti predmet rasprave ali kamate i glavnicu treba uz Boga i domoljublje suptilno naplatiti od strane stranih banaka kako bi balkanski uzimaći kredita lakše osjetili da imaju Hrvatsku i da su svoji na nekadašnjem svome.