I bankari svjesni nužnosti reforme financijskog sustava Fond za pomoć posrnulim bankama

'French President Nicolas Sarkozy (left) chats to Dominique Strauss-Kahn, the Head of the IMF, prior to make his way to the stage where the leaders of the G8 nations and the G5 nations will pose for a
Foto: 'Oli ScarffPress Association/Pixs'
1/4
03.02.2010.
u 18:30

Svjetski gospodarski forum: Vidljiv je lagan, ali i dalje krhak izlazak iz gospodarske krize. Strože regulatorne mjere nužne su za vraćanje povjerenja u bankarski sustav

Nazire se lagan, ali i dalje krhak oporavak svjetskog gospodarstva, zaključak je 40. svjetskog gospodarskog foruma održanog prošlog vikenda u švicarskom Davosu. Tema ovogodišnjeg foruma bilo je traženje načina reforme svjetskog bankarsko-financijskog sustava, a iako je počelo burnom raspravom i sukobom na relaciji banke – regulatori, čini se da su bankari posljednjeg dana ipak povukli kočnicu.

Bujicu bankarskih prosvjeda izazvao je već na početku skupa prijedlog američkog predsjednika Baracka Obame kako je nužna snažnija i čvršća globalna regulativa te kako nisu prihvatljive glomazne banke čije urušavanje može ugroziti globalni financijski sustav. Bankari su reagirali žestoko, prihvaćajući načelno potrebu za globalnim regulatorom, ali bez uvođenja strože kontrole i ograničavanja veličine banaka jer će to, prema njihovu mišljenju, izbaciti New York i London s mjesta svjetskih bankarskih centara. Prepucavanje na relaciji bankari – regulatori nastavilo se do posljednjeg dana, kada su, čini se, šefovi banaka ipak podlegli snažnom pritisku politike, jer su Obama, Sarkozy, Brown i ostali svjetski lideri bili jedinstveni u stavu da je stroga regulacija nužnost kako se ubuduće ne bi ponavljale krize poput ove koja još traje. Ključan je, kažu analitičari, bio subotnji sastanak na marginama foruma na kojem su se našli predstavnici vlada, ministri financija i guverneri središnjih banaka iz SAD-a i Europe te direktori banaka i razgovarali o nužnosti financijskih reformi.

Nakon tog sastanka do tada odlučni direktori banka ublažili su retoriku i izjavili kako je najbolniji dio ekonomske i financijske krize iza nas te kako su predstavnici banaka, politike i regulatornih tijela ostvarili najbolji dijalog dosad i da se uskoro može očekivati dogovor o reformi financijskog sektora. – Nešto se mora pokrenuti kako bi se vratilo povjerenje u bankarski sustav i zato se mi kao bankari slažemo sa zahtjevima za povećanjem kapitala banaka, poboljšanjem likvidnosti i infrastrukture te regulatornim mjerama koje bi donijele sigurnost da propale banke ne ugrožavaju cijeli financijski sustav, rekao je nakon sastanka direktor Deutsche Banka Josef Ackerman.

Time je posredno potvrdio kako su i bankari svjesni nužnosti rasprave o veličini financijskih institucija, odnosno kako odrediti kada je koja od njih tako velika da njezina propast može ugroziti sigurnost cijelog financijskog sustava.

Neki bankari upozorili su da rasprava o tome mora biti sveobuhvatna i vrlo precizna jer, prema njihovu mišljenju, i manje institucije koje su povezane s bankarskim divovima svojom propašću mogu urušiti sustav i zato je potrebna sustavna reforma. Koliko su sadašnja regulatorna tijela sposobna kontrolirati nova bankarska pravila na globalnoj razini ostalo je otvoreno pitanje, no jasno je da će se uskoro morati i na njega odgovoriti. – Riječ je o ključnom pitanju na koje moramo vrlo brzo pronaći odgovor jer je nužnost globalne regulacije najvažnija lekcija koju smo naučili u ovoj krizi iz koje se tek počinjemo izvlačiti, rekao je čelni čovjek Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn. Kad je o načinu izlaska iz krize riječ, sudionici foruma složili su se oko toga kako su ključni elementi jačanja gospodarstva otvaranje novih radnih mjesta i jačanje slobodne trgovine, što još nije na zadovoljavajućoj razini, bez obzira na pozitivne podatke. Situaciju je najbolje opisao Larry Summers, ekonomski savjetnik Baracka Obame, koji je zaključio da se, statistički gledano, oporavljamo, no sa socijalne strane još smo u recesiji.

Predstavnici banaka i vlada zajednički su podržali ideju o formiranju interventnog fonda koji bi ubuduće služio za pomoć posrnulim bankama. Na kojoj bi razini taj fond funkcionirao još nije definirano jer se pojedini bankari zauzimaju za europski interventni fond, dok drugi podržavaju ideju o osnivanju fonda na globalnoj razini. I jedni i drugi ističu kako je takav fond, za koji bi novac osiguravale same banke, bolje rješenje od uvođenja poreza bankama, tako da se za pomoć eventualno posrnulim bankama u budućnosti ne bi trošio novac poreznih obveznika.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije