Globalna konkurentnost

I uz napredak na ljestvici strukturni problemi su ostali nepromijenjeni

Razvojem tehnologije nastat će novi oblici umjetnosti i umjetničkih djela, a gledatelji će biti uključeni u umjetnički artefakt na potpuno nove načine
Foto: Ilustracija: Agata Lučić
11.10.2019.
u 13:03

Poslodavci ocjenjuju kako je rast Hrvatske na Globalnoj ljestvici konkurentnost pozitivan, ali ističu kako država još zaostaje za ostalim članicama Europske unije, te kako trebamo snažnije reformske zahvate

U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je izdvojena kao zemlja s najznačajnijim napretkom od svih zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Među 141 svjetskom ekonomijom, Hrvatska je pozicionirana na 63. mjestu, što je pomak za pet mjesta u odnosu na lanjski popis.

Kao što je naveo Poslovni dnevnik, lani su stagnaciju konkurentnosti prouzročile prvenstveno spore reforme zbog kojih je po kriteriju makroekonomske stabilnosti Hrvatska bila najlošije kotirala. Upravo u tom segmentu učinjen je i najveći zaokret kojim je Hrvatska na ljestvici po tom kriteriju skočila za 63 mjesta (sa 106. na 43.) i sada je, uz infrastrukturu, taj kriterij postao onaj po kojemu u novom mjerenju konkurentnosti Hrvatska najbolje stoji. Komentar napretka Hrvatske potražili smo u HUP-a i HGK.

-Pomak na ljestvici konkurentnosti je posljedica poboljšanja stupa makroekonomske stabilnosti, uslijed znatnog pomaka pokazatelja dinamike udjela javnog duga u BDP-u i pomaka Hrvatskog kreditnog rejtinga, koji WEF ocjenjuje temeljem prosjeka ocjena vodećih svjetskih agencija (Fitch, S&P i Moody’s). Ovako velik pomak na rang listi navedenog pokazatelja (sa 106. na 43. poziciju) posljedica je “kvantnog skoka” u kategorijama koje metodološki definira WEF, napominju u HUP-u.

Potreban veći napor

-No, osim ovih pokazatelja, drugi parametri govore u prilog tome da su nam strukturni problemi ostali nepromijenjeni te da i dalje izostaje provedba strukturnih reformi u zemlji, na što HUP neprestano upozorava. Hrvatska je i dalje najnekonkurentnija zemlja članica EU, a od zemalja u regiji koje nisu u EU konkurentnija samo od Srbije, Crne Gore i Albanije, podsjećaju u udruzi poslodavaca. U HGK pak navode kako se “iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora.

Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od ukupno 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je ostala najlošije ocijenjena članica EU. Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta”, napominju u HGK. Podsjećaju pritom kako su najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe najbolje su plasirane Estonija (31.) i Češka (32.).

Kapacitet za inovacije

-Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.). Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga. Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine.

Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje. Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta). Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38 posto idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu, kažu u HGK.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije