Naša tehnologija za reciklažu komunalnog otpada i ponovno vraćanje vrijedne sirovine u krug ponovne uporabe koristi se svuda u svijetu, BiH, Srbiji, Egiptu, Albaniji... U nas je za nju zainteresirano više od 50% gradova, Bjelovar, Vukovar, Đakovo, Samobor, cijela Dalmacija i Međimurje... samo je politika problem – kazao je vlasnik tvornice Tehnix, inovator i izumitelj Đuro Horvat na jučerašnjoj konferenciji “Kako poboljšati gospodarenje otpadom” u zagrebačkom Westinu.
Blokirano 450 milijuna kuna
Horvatova inovativna tehnologija omogućuje da se otpad jednostavno obrađuje i ne treba deponije što, ističe, doprinosi glavnim zadaćama Hrvatske u EU vezanim za kružno gospodarstvo.
– Građani bi manje plaćali, otpad bi se brže micao iz sredina u kojima smeta, a uz pomoć MBO-Te tehnologije iz njega bi se dobilo osam vrsta sirovina, kompost i energija, umjesto da je danas blokirano 450 milijuna kuna u hrvatskim službama koje su dužne unaprijediti, ne samo postojeći sustav gospodarenja otpadom, nego i raspisivanje natječaja, trošenje novca i poštivanje standarda EU – istaknuo je poručujući da je krajnji čas za nove tehnologije koje daju rezultate. No dok su domaća pamet i inovacije i dalje na čekanju, Hrvatska uporno gura model centara za gospodarenje otpadom koji su prošlost i s aspekta današnjeg gospodarstva EU potpuni promašaj, kazala je eurozastupnica Marijana Petir. Podsjeća da se u RH prvotno planirao sagraditi 21 centar za gospodarenje otpadom pa se kasnije to svelo na gradnju njih 13.
– Koncept iskoristi i odbaci je prošlost i moramo se okrenuti novim metodama tako da što više korisnih tvari iz otpada iskoristimo, oporabimo, recikliramo – naglašava Petir i poručuje da je vrijeme da se uozbiljimo i počnemo funkcionirati uređeno.
No možemo li? Očito da nam vrh države nije spreman za izazove odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada, upozorio je jučer i bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović.
Neobično je da još uvijek nemamo javne pozive za sortirnice, kompostište, centre za ponovnu uporabu, umjesto da država pod hitno počne koristiti europska sredstva, da se pripreme jedinice lokalne samouprave i krenu svojim poslom.
Svijetli primjeri
– Imamo primjere gdje je to moguće – Krk koji ima i turizam, a ne samo domicilno stanovništvo, te Čakovec i Prelog, gdje su vrlo uspješni. Ne postoji razlog da se to ne napravi i bilo gdje u Hrvatskoj – istaknuo je.
Prosječan Hrvat godišnje proizvede 403 kilograma otpada. Ciljevi EU su da se do 2025. dostigne 55% recikliranja i 25% odlaganja otpada. No iako je tijekom pet godina članstva u EU i u RH postignut napredak, po svim statistikama EU vezano za recikliranje te odgovarajuće zbrinjavanje otpada zaostajemo za europskim prosjekom pa stručnjaci i analitičari najavljuju mogućnosti skorog plaćanja ozbiljnih penala i potrebu velikog koncepcijskog zaokreta.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk kaže da je Hrvatska još u tranzicijskom razdoblju u vezi gradnje infrastrukture i popratnih sadržaja koji su bitni za cjelokupno gospodarenje otpadom – organizaciju tržišta i uporabu RDF-a kao potencijalnog goriva.
Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekla je da su druge europske zemlje desetke godina uvodile sustave odvojenog prikupljanja otpada, a Hrvatska je tek nekoliko godina u pokretanju tih projekata.
Kako vam nije jasno što čekaju. Postotak. Čekaju kako maznuti postotak ili pronaći plan kako od EU sredstava izvući van.