I ove godine neizbježno je utvrditi odmah na početku – Ina je ostala hrvatski izvoznik broj 1. Ona sama “ubrala” je 8,8 milijardi kuna iz izvoza, više nego što su zajedno ostvarila na izvoznim poslovima iduća dva najveća na ovom tronu, PPD i Pliva.
Više od dvije trećine najvećih hrvatskih izvoznika u prošloj godini poboljšalo je svoje izvozne rezultate. Među onima iz samog vrha najvećih na ovoj listi slabiji rezultat nego u prethodnoj godini imala je Pliva, najveća hrvatska farmaceutska kompanija koja je lani i ukupno gledajući imala slabiji poslovni rezultat.
Pridonijelo je tomu upravo plasman na stranim tržištima, prvenstveno u SAD-u, koje je za Plivu i njezinog vlasnika Tevu najvažnije za plasman lijekova koje proizvode. Još slabiju izvoznu performansu imala je kutinska Petrokemija, koja je lani prolazila kroz vlasničku transformaciju i konačni odlazak iz državnog portfelja, a u kojoj su njezini glavni novi vlasnici ujedno i lideri hrvatske izvozne scene Ina i PPD. No, Petrokemijino posustajanje u izvoznim poslovima nije startalo s prošlom godinom, ono traje već duže vremena, s početkom recesije prije deset godina u jednoj godini se gotovo prepolovio. U međuvremenu je uslijedio oporavak prodaje u inozemstvu, a pratit ćemo pomno hoće li novi vlasnici i nova poslovna orijentacija podići sadašnje izvozne brojke kutinske tvornice mineralnih gnojiva.
Još veći pad izvoza, za gotovo trećinu, knjiži vodeći proizvođač kožne galanterije za automobilsku industriju Boxmark Leather. Ta je situacija iz Trnovca Bartolovečkog gdje je sjedište tvrtke objašnjena kao posljedica krize u koju je zapala njemačka proizvodnja automobila nakon što je buknula afera s ispušnim plinovima motora, a koja je za posljedicu imala postroženje pravila mjerenja emisije ispušnih plinova, a što je rezultiralo smanjenjem prodaje i potražnje za njihovim proizvodima, te se time odrazilo i u izvoznom ogledalu našeg proizvođača koji svoje prihode ostvaruje u potpunosti iz izvoza.
Izmjene na najnovijoj ljestvici top-izvoznika posljedica su krize koncerna Agrokor i grupacije Uljanik
Izmjene na najnovijoj ljestvici top-izvoznika neminovan su odraz dva najveća potresa kroz koja su prolazili veliki hrvatski gospodarski sustavi, najprije kriza koncerna Agrokor, a potom i najvećoj brodograđevnoj grupaciji Uljanik. Agrokorove tvrtke protekle dvije godine nisu svoje rezultate imale u Bisnodeovim statistikama, budući da nisu predavale financijska izvješća Fini, pa se sada vraćaju na liste najvećih. Konkretno na listu vodećih sto izvoznika sada su tri tvrtke iz sustava Agrokora, odnosno Fortenova grupe – PIK Vrbovec i PIK Vinkovci, te turistička agencija Kompas, a sve zajedno te su tvrtke izvezle lani 866 milijuna kuna. I druge su tvrtke iz ove grupacije imale značajne izvozne prihode, ali nisu stigle do plasmana na listu, na kojoj je uzgred prije deset godina bilo njih šest iz koncerna (Atlas, Agrokor-trgovina, Ledo, Jamnica, Zvijezda i Konzum).
Kad je o Uljaniku riječ, upravo prije deset godina pulsko brodogradilište bilo pozicionirano na izvoznoj piramidi tik uz Inu, a sada je izbrisan zbog poslovnog kraha koji je uslijedio nakon neuspjeha da menadžment i strateški partneri, koji su birani u dva pokušaja, s državom usuglase program restrukturiranja i ostanak na životu. Krovna tvrtka Uljanik d.d. i gotovo sve tvrtke iz sustava završile su u stečaju, uz iznimku riječkog 3. maja za koji je u tijeku prethodni stečajni postupak s mogućnošću za pomoć države da se nastavi s poslovanjem do dolaska novog strateškog partnera. No, ni 3. maj, kako ni Uljanik d.d. nisu dostavili financijske izvještaje Fini, ali i da jesu zasigurno bi zbog zastoja u poslovanju i bez toga ispali iz ove rang-liste na kojoj su redovito bili visokopozicionirani članovi.
Inače, lanjski poredak vodećih izvoznika bio je poremetio je PPD, uskočivši na drugo mjesto, a brojkama se posjeo tijesno uz lidera Inu. U 2018. izvozni rezultati te dvije kompanije ipak su se malo razdvojili jer je Inin rast poslova s inozemstvom bio znatno snažniji nego PPD-ov. Jedna od tvrtki koja ja na listi izvoznih perjanica prilično skliznula je hrvatska podružnica slovenske tvrtke GEN-i, a spustila se s lanjskog osmog na 19. mjesto. To je i jedna od izvozničkih tvrtki iz lanjskog kluba “milijardera”, koja je padom prihoda ispod te granice ispala iz tog malog “kluba”, jednako kao i HEP. S više od milijardu kuna ostvarenog izvoza lani se tako moglo pohvaliti ukupno sedam velikih igrača u Hrvatskoj. Dobrih priča ni u ovogodišnjoj izvoznoj “stotki” ne manjka, a prije svega priuštili su ih talijanski vlasnici sisačke željezare iz grupacije ABS Italija. U pogonu u Sisku lani se naveliko “kalio čelik” i izvozio, pa se naša željezara popela s impresivnih 7522-postotnim rastom izvoza i vratila slavu nekadašnjem velikom proizvođaču i izvozniku. U izvoznoj kremi, pak, i nakon odlaska Uljanika i 3. maja, brodogradnja ima svog predstavnika, Brodosplit Tomislava Debeljaka. Izvozni rezultat splitski škver smjestio je na 26. mjesto, a u odnosu na prethodnu godinu podigao se sa 62-postotnim rastom izvoza. To je ujedno i najbolji rezultat od kada je splitski škver privatiziran.
Bisnodeova lista inače ne obuhvaća samo izvoznike roba, nego i usluga, pa se u samom vrhu tako može vidjeti vodeće hrvatske hotelijere Valamar Rivijeru, Plavu Lagunu i Maistru. Sve tri kuće lani su imale rast prihoda, s tim da je Plava laguna svoj izvozni “bum” od gotovo 100-posto dobrim dijelom ostvarila i zahvaljujući konsolidaciji umaškog Istraturista. Na listi je i opatijska grupacija Liburnia Riviera Hoteli, no nalazi se na samom začelju liste, s time da su izvozni prihodi blago porasli, dok su ukupni neznatno slabiji nego u prethodnoj godini. Iz turističkog sektora još je među glavnim izvoznicima i nekoliko turističkih agencija. Uz Uniline i Kompas, tu je i opatijska agencija Katarina Line, ali i riječka tvrtka Meeting point Croatia koja je dio njemačkog sustava za destinacijski menadžment Meeting point International, koja se već drugu godinu podiže na izvozničkoj listi. Inače, sisačka željezara nije i jedina koja se vratila na našu izvozničku pozornicu.
Nakon nekoliko godina “come back” ima i Crosco naftni servis. Od tvrtki koje su, pak, na ovu listu naglo “uletjele” i nastavljaju intenzivno rasti izdvaja se Ma.Di. trading@consulting iz Rijeke. Tvrtka je osnovana talijanskim kapitalom, bavi se trgovinom na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima, a nakon zavidnog prvog rezultata u 2017. tim od četiri zaposlena lani ga je “tek” upeterostručio. Takav je slučaj i s tvrtkom Air BP Croatia, trgovcem naftnim derivatima, koja je lani ušla na samo začelje 100-najvećih izvoznika, a ove se godine probila već na 74. mjesto. Ovoj skupini pripada i tvrtka Calcit Lika iz Gospića koja se bavi preradom kamena iz tamošnjeg kamenoloma u pogonu za kojeg je slovenska “majka” kamen temeljac polegla prije gotovo desetljeća i nakon dugog niza godina suočavanja s administracijom konačno zahuktala s proizvodnjom, a posljednje dvije godine bilježi strelovit rast. Ipak, iz ovog društva izvozničkih novaka ipak je malo posustao jedan od onih koje se pratilo na prethodnim ljestvicama najvećih – tvrtka AGS Hrvatska u vlasništvu Miroslava Antunovića, sina poznatog zagrebačkog poduzetnika, hotelijera i vlasnika benzinskih crpki Tomislava Antunovića. AGS je startao s izvozom već u drugoj godini rada 2015. i promptno se vinuo među sto najvećih. No, rezultat iz 2017. ostaje rekordan, za četvrtinu bolji nego lanjski izvoz.
Na listi se drži Bomark Pak, dio varaždinske grupacije Bomark, a s konstantnim rastom (lani je izvoz povećan za 54%) na dobrom je putu da ostvari zacrtani cilj da postanu europski lider u proizvodnji streč folije. Tvrtka izvozi više od 90 posto proizvodnje, a slovi i za jednog od većih korisnika EU fondova za svoje investicije na kojima grade temelj da taj cilj i realiziraju. Od starijih proizvođača-izvoznika oporavlja se karlovački proizvođač oružja HS Produkt koji je u 2017. bilježio pad, a još se na listi drži, i to dobro, čepinska uljara TUČ, kojoj iz godine u godinu rastu ukupni prihodi, od kojih tri četvrtine ostvaruje na stranim tržištima. Za razliku od uljara, proizvođačima šećera izvoz pada, posebice najvećoj šećerani Viro, a manji je bio izvoz i koprivničke Podravke. Jedna od tvrtki koja je nakon velikog uspona na izvozničkoj ljestvici naglo skliznula je Solvis, varaždinski proizvođač fotonaponskih modula čiji su dobri rezultati fascinirali proteklih godina. Lani su i ukupni prihodi, pa tako i izvozni skor, prepolovljeni. Vlasnik Stjepan Talan širi poslovanje i preko druge tvrtke, a u ovoj godini u Solvisu starta i s novim projektima koji Solvisu obećavaju opstanak u ovom elitnom dijelu gospodarstva koje se uspješno dokazuje vani. Među ostalim, vlasnik Solvisa ima velike ambicije i polaže nade u projekt razvoja novih naprednijih solarnih proizvoda, na čijem istraživanju je suradnju dogovorio s Institutom Ruđer Bošković.
Jedan od ovogodišnjih spomena vrijednih ulaza na izvozničku listu imala je i tvrtka Bauwerk Boen, koja je članica velike svjetske grupacije specijalizirane za proizvodnju parketa, a sa zavidnim porastom izvoza od gotovo 150 posto odmah je zauzela 87. mjesto. Naprijed među izvoznicima grabi i Cromaris, iz godine u godinu, kao i mliječna industrija Dukat. Rastu i izvozni poslovi u segmentu otpada, barem kad je riječ o domaćem sektorskom lideru tvrtki Ce-za-r.
Ukupno gledajući, primjetno je da raste udjel privatnih tvrtki na ovoj izvozničkoj listi, ali i državne tvrtke uglavnom bilježe porast izvoza, među ostalim sve velike tvrtke iz zračnog prometa, od CA, Hrvatske kontrole zračnog prijevoza do glavnih zračnih luka.
Našim aktualnim izvozničkim šampionima predstoji sada puno izazova s kojima se trebaju suočiti da obrane svoje stečene titule. Predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici Darinko Bago te je izazove sabrao u dva područja – trend državnog protekcionizma i intervencionizma, što usporava globalnu trgovinu i rast gospodarstva, ali i digitalizacija i razvoj zelene energije u kojoj se nazire još jedan bitan element koji će imati utjecaja na međunarodnu trgovinu. A sve uzburkanije i kompliciranije odnose između globalnih sila u kojima treba znati “surfati” za izvoznike se, naravno, podrazumijeva.
